Pivo je alkoholno piฤe koje pije veliki broj odraslih ljudi u svetu, taฤnije, alkoholno piฤe koje se najฤeลกฤe pije. Jedno je od najstarijih alkoholnih piฤa, ima veliku tradiciju koja se zadrลพala do danaลกnjih dana.
Pivo je u mnogim zemljama i tradicionalno piฤe koje se pije uz utakmice, igranje karata, pikado, roลกtilj u prirodi i u posebnim prilikama.
Savremeni trendovi u proizvodnji i potroลกnji piva
Amerikanci, recimo, masovno piju razne vrste piva. Potroลกnja piva je opala od 1994. godine, kada je proseฤan Amerikanac pio 22,3 galona, u poreฤenju sa 21,1 galona u 2009. godini. Met Simpson (Matt Simpson), kolumnista, navodi da u svetu postoji blagi pad u potroลกnji industrijskih piva velikih proizvoฤaฤa i velikih robnih marki, ali postoji ogromna potraลพnja za pivom iz manjih pivara. Potroลกaฤi sve viลกe traลพe specifiฤne vrste piva koja su lagana, osveลพavajuฤa, raznih ukusa i raznih aroma, kaลพe Simpson.
Obogaฤivanje piva je samo jedan od naฤina da bi se dobilo na popularnosti i prodaji, a to jednostavno znaฤi da je poveฤana koliฤina ลกeฤera i drugih materija u pivu, ฤime se poveฤava specifiฤna teลพina ili sadrลพaj alkohola.
Proizvoฤaฤi pivu dodaju i druge sastojke na poฤetku vrenja u pokuลกaju da stvore sloลพenije i posebne ukuse piva โ pri ฤemu se obiฤno ne poveฤa sadrลพaj alkohola. Ova piva su skuplja, ukusnija i sve viลกe cenjena, pa se ฤak uporeฤuju sa hranom ili vinom.
Poznati restorani se prosto utrkuju u tome koliko razliฤitih vrsta piva nude gostima: svetla, tamna, crna, teลพa, lakลกa, slaฤa, gorka, kiselija, sa manje ili viลกe alkohola…
ล ta je u pivu?
Pivo je obiฤno napravljeno od meลกavine: vode, ลพitarica, hmelja i pivskog kvasca.
Sladni jeฤam je najฤeลกฤi izvor ugljenih hidrata, koji uz hmelj daju pivu odreฤenu gorฤinu, slatkost i deluju kao neka vrsta konzervansa. Pivski kvasac pomaลพe fermentaciju i „stvaranje“ alkohola u pivu. U pivu se sadrลพaj alkohola kreฤe od 3% do 40%, u zavisnosti od vrste piva i recepture. Svetlo pivo obiฤno sadrลพi 4% do 6% alkohola.
Kreiranje ukusa piva
Postoji beskonaฤan broj moguฤnosti za kreiranje ukusa piva a to zavisi od kombinacije raznih sastojaka i tehnike u spravljanju piva.
U proizvodnji piva se koriste i alternativne ลพitarice kao ลกto su pลกenica, kukuruz ili pirinaฤ umesto jeฤma. Pored toga, koriste se i razni dodaci kao ลกto su voฤe, lekovito bilje i razni zaฤini, kako bi se stvorio jedinstven ukus piva.
Ugljeni hidrati ili skrob su osnovni sastojci za odreฤivanja jaฤine i primarnog ukusa piva. Pลกeniฤno pivo koristi pลกenicu kao skrob, dok piva sa veฤom specifiฤnom teลพinom imaju viลกe ugljenih hidrata i veฤi procenat alkohola.
Boju piva odreฤuje boja slada i kreฤe se od blede ฤilibar boje do tamnobraon boje, u zavisnosti od stepena prลพenja. Tamna piva dobijaju boju od prลพenog sladnog jeฤma.
Pivo je dobro u umerenim koliฤinama
Moลพda mnogima izgleda malo verovatno da pivo (kao i druga alkoholna piฤa) u umerenim koliฤinama doprinosi zdravlju.
„Istraลพivanja ukazuju na to da alkohol bilo koje vrste moลพe da poveฤa nivo dobrog holesterola u krvi i smanji rizik od srฤanog udara za 30%, ฤime pomaลพe srcu i krvnim sudovima“, kaลพe istraลพivaฤ sa Harvarda, Erik Rim (Eric Rimm). On kaลพe da „postoje dokazi da alkohol poveฤava osetljivost insulina i smanjuje rizik od srฤanih oboljenja, a zbog dosta teฤnosti moลพe smanjiti rizik od raka mokraฤne beลกike i stvaranja kamena u bubregu.“
Vino, pivo i druga alkoholna piฤa imaju hranljiva i lekovita dejstva zahvaljujuฤi osnovnim sastojcima od kojih su spravljena. Pivo se pravi od hmelja, kvasca i ลพitarica, i pored ugljenih hidrata, sadrลพi i odreฤenu koliฤinu vitamina B i kalijuma.
Veoma je bitna umerenost u koriลกฤenju piva. Struฤnjaci preporuฤuju pivo samo odraslim osobama. Umerenost je definisana kao jedna pivska boca (0,33 l) dnevno za ลพene i do dve boce piva dnevno za muลกkarce.
Zdravstveni struฤnjaci upozoravaju: ako se pivo u veฤim koliฤinama pije svakodnevno uz svaki obrok, ลกteti zdravlju.
Kako previลกe piva utiฤe na zdravlje?
Prevelika koliฤina alkoholnih piฤa je opasna po organizam. „Previลกe piva briลกe sve zdravstvene koristi i poveฤava rizik od: raka jetre, ciroze jetre, alkoholizma i gojaznosti. Alkoholizam poveฤava rizik od: moลพdanog udara, hroniฤne hipertenzije, raka debelog creva i raka dojke“, upozorava dr Rim.
Procenjuje se da 75% muลกkaraca i 65% ลพena u SAD konsumira alkohol, ali mali broj to ฤini iz ลพelje da se opije.
Pivo i „pivski stomak“
Nije pivo jedini uzrok nastanka „pivskog stomaka“. Previลกe kalorija, bilo koje vrste, moลพe dovesti do „pivskog stomaka“, kaลพe konsultant za ishranu pri National Beer Wholesalers Association.
Pivo jeste jedan od krivaca za nastajanje „pivskog stomaka“ jer se sa „teฤnim kalorijama“ lako pretera, a ne dobija se oseฤaj sitosti. Proseฤna flaลกa piva (0,33 l) sadrลพi 150 kalorija, a one se dodaju brzo.
Pored toga, pivo stvara oseฤaj gladi, pa se uz njega obiฤno sluลพi kaloriฤna hrana (ฤips, grisini, krekeri, pica, pomfrit, pljesakavice, ฤevapi, virลกle, hamburgeri…).
Ljudi koji imaju „pivski stomak“ obiฤno ne drลพe dijete, mnogo jedu, a malo se kreฤu i malo veลพbaju.
Struฤnjaci predlaลพu svetlo pivo, koje sadrลพi 64-105 kalorija, ali upozoravaju da ne treba piti previลกe piva niti previลกe jesti uz pivo.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com