Vekovima već, smokve čine deo tipične zdrave mediteranske ishrane. Naime, kao izvanredan izvor prehrambenih vlakana, minerala i posebne polifenola, smokve se smatraju namirnicom povoljnom za zdravlje i potencijalna pomoć u prevenciji i terapiji bolesti današnjice.
Istraživanje izraelskih naučnika objavljeno 2021. godine u časopisu Journal of Agriculture and Food Chemistry imalo je za cilj da odredi antioksidativnu aktivnost nekoliko vrsta smokava. Kako bi otkrili sastojke s potencijalno povoljnim efektom na zdravlje, naučnici su analizirali sastav polifenola, antocijanina i antioksidativni kapacitet šest komercijalnih vrsta smokvi koje se razlikuju po boji (crne, crvene, žute i zelene).
Povoljno deluju na nivo holesterola u krvi
Otkrili su impresivan sadržaj polifenola, a time i snažnu antioksidativnu aktivnost, a što je vrsta bila tamnije i jarkije boje udeo korisnih molekula i antioksidativna snaga bili su veći. Na primer, najviši udeo polifenola i antocijana te najsnažnija antioksidativna aktivnost zabeležena je kod vrste Mission karakteristične po crno-ljubičastoj kori s mesom rozikaste boje. Zanimljivo je da je glavnina fitohemikalija pronađena u kori smokava, a manje količine izmerene su u mesu.
I ranije sprovedena istraživanja pokazala su da su smokve izuzetno bogat izvor polifenola. Začudiće podatak da su smokve značajno bogatije polifenolima od primera radi jabuke, borovnice, grožđa, narandže, šljive i jagode, pa čak i od namirnica koje se smatraju izuzetno bogatim polifenolima – poput crnog vina i čaja. Takođe, smokve sadrže i biljne sterole, materije kojima je dokazano povoljno delovanje na nivo holesterola u krvi. Biljni steroli (poput stigmasterola i lanosterola sadržanih u smokvama) vežu se na molekule holesterola u crevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.
U smokvama su pronađeni i jedinjenja s potencijalnim antikarcinogeno delovanjem – benzaldehid i kumarini. Ta jedinjena ispitivana su u naučnim studijima, a rezultati su obećavajući, posebno kada je reč o karcinomima prostate i kože te skvamoznih ćelija.
Vrste smokvi
Smokva je plod drva iz porodice duda kojeg latinskim imenom nazivamo Ficus carica. Postoji preko 150 vrsta smokava koje se međusobno razlikuju po boji, a neznatno po strukturi. Najpoznatije i najrasprostranjenije vrste su Mission (crno-ljubičasta kora s mesom rozikaste boje), Kadota (zelena kora s ljubičastim mesom), Calimyrna (zelenkasto-žuta kora s jantarnim mesom), Jadranska smokva (svetlo-zelena kora s mesom zagasito roze boje).
Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja i veoma su osetljive. Stoga su najukusnije ako se jedu neposredno nakon branja, nakon što su kratko vreme odležale u frižideru. Iako su sveže smokve dostupne tek nekoliko meseci u godini, u suhim smokvama možete uživati tokom čitave godine.
Nutritivna vrednost I sveže i sušene smokve su veoma bogate mineralima, posebno kalcijumom, magnezijumom i kalijumom. Sadržaj kalcijuma je višestruko veći kod suvih smokava i stoga se smatraju važnim nemlečnim izvorom kalcijuma. Izuzetno su bogat izvor dijetetskih vlakana, a visok udeo čine vlakna rastvorljiva u vodi. Ova vrsta vlakana pomaže u snižavanju nivoa glukoze i holesterola u krvi, a takođe ima blagotvorno dejstvo na regulaciju varenja. Bogate su brojnim fitohemikalijama, posebno beta-karotenom, polifenolima, antocijaninima i biljnim sterolima.
Zdravstvene blagodeti smokvi
Redovna konzumacija smokava bez sumnje povoljno deluje na kardiovaskularno zdravlje. Mnogo je razloga koji govore u prilog tome. Na primer, bogatstvo polifenola sa snažnim antioksidativnim delovanjem štiti LDL lipoproteine od oksidacije i tako sprečava aterosklerozu. Nadalje, visok udeo kalijuma deluje povoljno na regulaciju krvnog pritiska, a topljiva vlakna i biljni steroli na nivo holesterola u krvi. Prehrambena vlakna iz ploda smokve deluju i na nivo šećera u krvi, a antidijabetičko delovanje poseduju i smokvini listovi.
Iako ne zvuče jestivo, u nekim su kulturama smokvini listovi zaista sastavni deo jelovnika. Zbog niza molekula koje poseduju, smokve imaju i potencijalno antikancerogeno delovanje. Suve smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata. Međutim, suvo voće čini manje od 1 posto uobičajeno konzumirane količine voća te stoga stručnjaci preporučuju veću zastupljenost suvog voća u ishrani kao značajnog izvora antioksidansa i prehrambenih vlakana. Suve smokve praktičan su i nutritivno vredan obrok za sportiste rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealna užina.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com