Soja spada u mahunarke velike hranljive vrednosti i veoma povoljno utiฤe na zdravlje. Soja je jednogodiลกnja biljka poznata kao biljna vrsta pod latinskim nazivom Glycine max iz familije fabacea.
Soju karakteriลกe relativno jeftino uzgajanje i visoki prinosi, ona je na neki naฤin doprinela opstanku kineske civilizacije (prehrana velikog broja ljudi kojima je pretila glad). Najbolje uspeva u toplim i umereno toplim krajevima sa dosta vlage.
Smatra se da soja potiฤe iz Kine i da se koristi u ishrani viลกe od 4000 godina. Danas se pored Kine soja najviลกe uzgaja u Brazilu i Argentini, a u svetskim okvirima, pored pลกenice i kukuruza, spada u najznaฤajnije poljoprivredne kulture.
Postoji viลกe sorti soje, a karakteristiฤne su po boji: ลพuta, zelena i crna soja.
Struฤnjaci soju svrstavaju u tzv. funkcionalnu hranu, tj. hranu koja leฤi.
Sastav
Soja sadrลพi malo kalorija, ali dosta korisnih sastojaka potrebni ljudskom organizmu:
- aminokiseline
- bakar
- belanฤevine
- biljna vlakna
- biljne masti
- biljna ulja
- bor
- vitamine B-kompleksa
- vitamin C
- vitamin E
- vitamin K
- gvoลพฤe
- genistein
- dekstrin
- etriฤna ulja
- izolflavone
- jod
- kalijum
- kalcijum
- kobalt
- lecitin
- magnezijum
- mangan
- molibden
- natrijum
- nezasiฤene masne kiseline
- niacin
- oleinsku kiselinu
- pantotensku kiselinu
- proteine
- riboflavina
- saponine
- sumpor
- tiamin
- ugljene hidrate
- fitinsku kiselinu
- fitoestrogene
- fitosterole
- folnu kiselinu
- fosfor
- celulozu
- cink
Lekovite osobine
Soja i proizvodi od soje koji se koriste u ishrani povoljno utiฤu na zdravlje kod sledeฤih zdravstvenih tegoba i bolesti:
- bolovi u zglobovima
- depresija
- dijabetes
- za normalan rast
- za poboljลกanje koncentracije i pamฤenja
- jaฤanje nervnog sistema
- kod poremeฤenog metabolizma
- kod poviลกenog krvnog pritiska
- koลพne bolesti i ekcem
- moลพe se koristiti kao diuretik
- neke vrste raka (dojke, prostate, debelog creva…)
- odrลพava krvne sudove
- osteoporoza
- prevencija kod organa za varenje
- problemi sa jetrom
- problemi sa srcem i krvnim sudovima
- problemi sa kosom i noktima
- problemi sa bubrezima
- problemi sa nervima
- problemi sa kostima i zubima
- problemi sa tiroidnom ลพlezdom
- protiv bolova
- protiv gojaznosti
- protiv krtosti krvnih sudova
- protiv starenja
- protiv ponovnog stvaranja malignih ฤelija
- problemi u menopauzi
- razne infekcije
- spreฤava zaฤepljenje krvnih sudova
- srฤane bolesti
- usporava apsorbciju glukoze
- umor
- ลกlog
Soja deluje na organizam kao antioksidant i sliฤno kao hormom estrogen.
Koriลกฤenje soje
Soja se preporuฤuje kao zamena za meso, a ne sadrลพi holesterol.
Soja i proizvodi od soje dostupni su tokom cele godine na trลพiลกtu. Soja se moลพe kupovati suลกena (zrnca) ili u konzervama.
Od soje se spravljaju razne namirnice kao ลกto su: sojino braลกno, sojine pahuljice, sojine ljuspice, sojini komadiฤi, sojin sir (tofu), sojino mleko, sojino ulje… Interesantno je da se proizvode namirnice od soje razliฤitih ukusa (pileฤe, teleฤe, svinjsko meso…).
Naฤin delovanja i upotrebe
Soja je pogodna za ishranu zbog relativno malo kalorija koje sadrลพi, a u sebi ima biljnih vlakana i drugih korisnih supstanci. Povoljno je to ลกto soja moลพe zameniti namirnice ลพivotinjskog porekla kao ลกto su meso i mleko.
Preporuฤuje se umereno koriลกฤenje soje u ishrani, dva do tri puta nedeljno, dok svakodnevna upotreba soje moลพe viลกe ลกtetiti organizmu nego koristiti.
Soja i njeni proizvodi mogu se koristiti samostalno u ishrani, ili u kombinaciji sa drugim ลพitaricama i povrฤem i sa raznim sosevima i prelivima. Soja se moลพe i kombinovati sa mesom i mesnim preraฤevinama u manjoj meri, jer onda prestaje biti dijetalna hrana.
Kontraveze i upozorenja
U svetu se dosta govori o genetski modifikovanoj soji koja se moลพe naฤi na trลพiลกtu i za koju mnogi smatraju da pored korisnih sastojaka u sebi sadrลพi i "sumnjive" supstance. U mnogim zemljama se genetski modifikovana soja na preporuฤuje za ljudsku ishranu.
Struฤnjaci savetuju da se bebama ne daje sojino mleko umesto majฤinog mleka. Nutricionisti savetuju da je za zdravlje bolje koristiti fermentisanu soju, ali takoฤe preporuฤuju da se sa sojom u ishrani ne preteruje (ne jesti svakodnevno i ne u velikim koliฤinama).
Odreฤene osobe su alergiฤne na soju, tako da organizam na nju burno reaguje "kao da je ลกtetna po njega". Smatra se da je oko 5% ljudske populacije alergiฤno na soju. Tipiฤni simptomi alergije na soju i proizvode na bazi soje su akne, rinitis, astma, dermatitis, bronhospazam, ฤir, kolitis, dijareja, ekcem, groznica, svrab, laringalni edem, letargija, koprivnjaฤa, povraฤanje…
Neka istraลพivanja govore da soja relativno nepovoljno utiฤe na plodnost muลกkaraca i da ne smanjuje toliko "loลก holesterol" koliko se ranije smatralo.
Soja se koristi i u industriji, za proizvodnju: aditiva, gume, lakova, lepkova, biodizela i nekih farmaceutskih proizvoda.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com