Nakon analize viลกe od 900 jogurta na britanskom trลพiลกtu nauฤnici upozoravaju da su mnogi jogurti prepuni ลกeฤera i da se javnost ne sme zavaravati da konzumira zdravu namirnicu, prenosi BBC.
Tim nauฤnika Univerziteta Lids utvrdio je da su tzv. organski jogurti bili meฤu najzaslaฤenijima i sadrลพavali su viลกe ลกeฤera na 100 grama proizvoda od gaziranih piฤa.
Tek se prirodni ili grฤki jogurti mogu svrstati u grupu napitaka s niskim udelom ลกeฤera. Prema rezultatima istraลพivanja objavljenima u ฤasopisu BMJ Open, najviลกe ลกeฤera sadrลพavali su tzv. jogurt deserti โ proseฤno 16,4 grama na 100 grama proizvoda. U toj kategoriji po udelu ลกeฤera su i proizvodi poput ฤokoladnog musa ili roลพate koji ne sadrลพe jogurte, preosi Jutarnji list.
Drugi po redu najslaฤi jogurti bili su โorganskiโ s proseฤno 13,1 grama na 100 grama proizvoda. Deฤji jogurti proseฤno su sadrลพali 10,8 grama na 100 grama proizvoda ลกto odgovara koliฤini od dve kocke ลกeฤera, utvrdilo je istraลพivanje.
Poreฤenja radi 100 grama proseฤne gazirane kole sadrลพi 9 grama ลกeฤera. U grupu jogurta s niskim udelom ลกeฤera, odnosno manje od pet grama ลกeฤera na sto grama proizvoda, uลกlo je tek devet odsto jogurta.
โMislim da ฤe ljudi, ukljuฤujuฤi roditelje, biti iznenaฤeni koliko je zapravo ลกeฤera u jogurtimaโ, kaลพe voฤa istraลพivanja Bernadet Mure.
โMoj je savet da kupite prirodni jogurt i pomeลกate ga s voฤemโ, kaลพe ona.
Fermentisani proizvodi kao ลกto je jogurt pronalaze se u nekim tragovima starih civilizacija i pre 10 do 15 hiljada godina. U novijoj istoriji uz znaฤaj Luja Pastera istiฤe se prva industrijska proizvodnja jogurta u Evropi koju je u Barseloni pokrenuo Isak Karaso. Zanimljivo je da je proizvodnju pokrenuo koristeฤi bugarsku kulturu jogurta ili kefira koja se tamo tradicionalno koristi vekovima u domaฤinstvima i besplatno deli. Samo poreklo jogurta u EU veลพe se za podruฤje jugoistoka i Balkana, a veliki korak u popularizaciji napravio je ruski nauฤnik Ilja Iljiฤ Meฤnikov koji je u svojoj teoriji o dugoveฤnosti istakao i znaฤaj jogurta.
Uprkos novim stavovima nauฤnika, postoji miลกljenje da je jogurt i hrana i lek, ลกto potvrฤuju i brojna istraลพivanja, a tradicionalno se veruje da jogurt pozitivno deluje na zdravlje probavnog sistema, jaฤanje imuniteta, kostiju i zuba, bogat je vitaminima i mineralima te pomaลพe i u antitumorskoj terapiji bolesnika.
Funkcionalna svojstva jogurta na ljudski organizam pripisuju se delovanju iz kultura i spojeva poput bioaktivnih proteina, mleฤne i drugih organskih kiselina koje nastaju fermentacijom ili dodavanjem drugih korisnih bakterija. Zato on u poreฤenju sa sirom i mlekom zbog sastava i udela nutrijenata ima veฤu hranjivu i funkcionalnu vrednost. Prema nutricionistiฤkim preporukama (u nekim je zemljama to i tri puta dnevno), jogurt moลพe imati vaลพnu ulogu u oฤuvanju i poboljลกanju opลกteg stanja zdravlja.
Odliฤan je izvor kalcijuma, fosfora, riboflavina, tiamina, vitamina, folata, niacina, magnezijuma i cinka. Bioaktivni peptidi imaju sedativno i analgetiฤko delovanje te time aktivno utiฤu na imunoloลกki sustav. Antihipertenzivni peptidi sniลพavaju pritisak, antitrombotiฤki onemoguฤavaju stvaranje tromba, a opioidni ublaลพavaju bol i olakลกavaju san. Masne mleฤne kiseline sniลพavaju kolesterol u krvi, CLA inhibira nastajanje ฤelija raka, ima antioksidativni uฤinak, podstiฤe mineralizaciju kostiju i smanjenje telesne mase. Mleฤna industrija poslednjih decenija na trลพiลกte izbacuje desetke jogurta s novim ukusima, a sada ih ima viลกe stotina razliฤitih vrsta.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com