Kako broj slučajeva širom sveta i dalje raste, naučnici naporno rade na boljem razumevanju novog koronavirusa, SARS-CoV-2, koji uzrokuje respiratornu bolest COVID-19. U poslednjem istraživanju škole javnog zdravlja Džons Hopkins objavljeno je procenjeno prosečno razdoblje inkubacije, tj. vreme izloženosti novom virusu i pojavljivanja simptoma, koje iznosi pet dana.
To znači da je u proseku potrebno pet dana pre nego što ljudi pokažu bilo kakve znake da su bili zaraženi nakon kontakta s nekim ko ima virus, pružajući podršku preporučenom karantinskom razdoblju od 14 dana koje trenutno koriste brojni centri za kontrolu bolesti širom sveta, piše IFL Science.
Dalje procene studije objavljene u časopisu Annals of Internal Medicine sugerišu da će se prema konzervativnim pretpostavkama 101 od svakih 10.000 slučajeva razviti simptome nakon 14 dana aktivnog praćenja ili karantina.
Duže praćenje bi moglo biti opravdano
– Na osnovu naše analize javno dostupnih podataka, razumljiva je trenutna preporuka od 14 dana za aktivno praćenje ili karantin, iako bi s tim vremenom neki slučajevi bili promašeni dugoročno – rekao je autor studije, Džastin Lesler, vanredni profesor na Odseku za epidemiologiju.
Zbog toga autori sugerišu da bi ‘duže razdoblje praćenja u ekstremnim slučajevima moglo biti opravdano’. Razumevanje razdoblja inkubacije bolesti može pomoći epidemiolozima da procenjuju verovatnu dinamiku epidemije i informišu službenike javnog zdravstva koji prave efikasne karantinske i kontrolne mere.
Koji su simptomi?
Portparolka SZO-a Karla Drajsdejl kaže da su najčešći simptomi temperatura, umor i suvi kašalj. Neki pacijenti mogu imati bolove, začepljenost nosa, curenje iz nosa, bol u grlu ili proljev koji su obično blagi i počinju postupno. Neki zaraženi, međutim, ne razvijaju nikakve simptome i osjećaju se normalno, dok se oko 80 posto ljudi oporavi od bolesti bez potrebe za posebnim lečenjem.
– Otprilike 1 od svakih 6 zaraženih razvije ozbiljniji oblik bolesti i poteškoće s disanjem. Stariji ljudi i oni s osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog pritiska, srčanim problemima ili dijabetesom imaju veću verovatnoću da će razviti teži oblik – istakla je Drajsdejl, dodavši da je zasada smrtnost oko 2 posto.
S obzirom na to da je reč o novoj bolesti, stručnjacima je potrebno više epidemioloških podataka da bi utvrdili da li je osoba imuna nakon infekcije.
Šta COVID-19 zapravo čini telu?
Evo što znamo za sada – s više od 126.000 slučajeva na globalnom nivou i preko 4.700 smrtnih slučajeva, stručnjaci upozoravaju na potencijal širenja virusa na lokalnim nivoima. Mnogo toga o tome kako COVID-19, respiratorna bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2 deluje na telo tek treba otkriti.
Prošlog meseca Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je kliničke detalje o prvih 72.000 pacijenata. COVID-19 je ‘sličan, ali različit’ od teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), ali to omogućava naučnicima da koriste ono što je poznato o SARS-u za informisanje o novom koronavirusu. Baš poput gripa, COVID-19 započinje u plućima i širi se kapljicama vode kada osoba kine ili kašlje.
SZO je obavestio da je SARS napadao telo u tri faze – virusna replikacija, imunološka hiperaktivnost i razaranje pluća. Rane studije pokazuju da se COVID-19 efikasno umnožava u gornjim disajnim putevima. Zaražene osobe proizvode veliku količinu virusa na početku infekcije, zbog čega bez simptoma zaraženi doprinose širenju virusa.
Korona virus započinje blagom prehladom i upalom gornjih disajnih puteva, nakon čega sledi upala pluća koja ne ugrožava život. Nakon otprilike nedelju dana, ta hronična upala pluća komplikuje se s akutnim respiratornim distres sindromom. Kad se zarazi, telo aktivira citokinski odgovor pri čemu imunološke ćelije napadaju virus. U nekim slučajevima i iz nepoznatih razloga, virus može izazvati prekomerno reagovanje imunološkog sistema, što može onemogućiti oporavak, piše IFL, a prenosi 24časa.hr.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com