Nijedna vakcina ne ลกtiti samo sa jednom dozom i moraju se dati dve doze u razmaku od mesec dana ili neลกto manje. Zato bi ove dve milijarde vakcina protiv Kovida 19, koje pominje Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u prvoj godini primene, bile dovoljne otprilike za milijardu stanovnika, a na planeti ima 7,7 milijardi ljudi.
To kaลพe za Sputnjik naลก iskusniย imunolog, dr Radmilo Petrovicฬ, koji smatra da za godinu dana, ลกto se tiฤe vakcinisanja, ne moลพe niลกta znaฤajno da bude postignuto.
โDa bi se jedan virus istrebio sa lica zemlje to ne moลพe da se uradiย u jednom aktu. To mora da bude sistematska primena u toku niza godina. Kao ลกto smo radili protiv variole koju samo istrebljivali 120 godina, a protiv malih boginja je 60 godina primenjivana vakcina, pa su se opet negde vracฬale. Vakcina ako se ne da visokom procentu stanovniลกtva, otprilike 80-90 posto, ona dozvoljava da virus preลพivi meฤu onima koji nisu vakcinisani. Znaฤi, da se reลกimo virusa korona necฬe mocฬi bez toga da se vakciniลกe viลกe godina i da se napravi vakcina od 15-16 milijardi dozaโ, tvrdi poznati imunolog.
Zaลกtita za bogate โ nema vakcina za svih sedam milijardi
A to cฬe, kako istiฤe,ย koลกtati puno. I kada vakcina bude gotova prvo cฬe je kupiti oni koji su najbogatiji, nema dilemu Petrovicฬ.
On kaลพe i da je nepoznato kakav cฬe stav biti zauzet โ da li da se ona daje najลกiroj populaciji ili samo riziฤnim grupama stanovniลกtva. Naravno, ne zna se niย koliko cฬe ona dugo da ลกtiti, da li ฤetiri meseca, ลกest, kao ova sada protiv gripa, 10 godina kao vakcina protiv morbila, ili doลพivotno, istiฤe ovaj imunolog, dodajucฬi da upravo ta ispitivanja najduลพe traju. Za jednu godinu to necฬe bitiย mogucฬeย ispitati, tvrdi on.
Rad na vakcini puno koลกta
Petrovicฬ, naลก poznati imunolog, jedan od onih koji je bio deo tima lekara koji su bili bitku protiv epidemije smrtonosnih velikih boginja u Jugoslaviji 1972. godine, podsecฬa da suย mnogiย obznanili daย rade na pronalaลพenju vakcine, ali detalje o tome ne ลพele da otkrivaju, jer je u pitanjuย poslovna tajna. Ne znamo o kavim vakcinama se radi, napominje on i dodaje da svakako rad na vakciniย puno koลกta.
Petrovicฬ objaลกnjava za Sputnjik da se vakcine mogu dobiti razliฤitom metodologijom:
โPostoji mogucฬnost izradeย tri vrste vakcina. Jedna je ลพiva vakcina protiv korona virusa, ลกto je najmanje verovatno, jer je ona najmanje bezbedna. Postoji mogucฬnost kada se taj virus pripitomi i ne bude agresivan i oslabi imunitet da doฤe do povratka virulencije, odnosno da podivlja u toku same primene i da napravi dar-marโ.
To se, kaลพe on, kod nasย dogodilo sa vakcinom protiv gripa 1975-76. godine. Jedina prednost te ลพive vakcine je ลกto je jeftina za proizvodnjuย i ลกto moลพe da se proizvede i do 100 puta viลกe takve vakcine, kaลพe Petrovicฬ koji smatra da na toj vrsti vakcine niko necฬe da radi.
โDrugi tip vakcine je ona napravljena od virusa ubijenog formalinom koja ลกtiti u procentu koji nije vecฬi od oko 70 posto. I to je jeftina proizvodnja i najlakลกa je da se napravi. Trecฬa vrsta vakcine je najsavremenija vakcina gde se virus raลกฤlani i uzme samo onaj antigen iz virusa koji je odgovoran za stvaranje imuniteta i ne moลพe niฤim da nam naลกkodiโ, navodi sagovornik Sputnjika.
Najbezbednija vakcina je i najskuplja
Baลก zato ลกto nema nikakve reakcije, ta takozvanaย antigena vakcinaย je apsolutno najbezbednija, ali je to i najskuplja procedura, jer je i njenoย ispitivanje najduลพe.
U prilog stavu da su potrebne godine da bi se uniลกtio neki virus na planeti, Petrovicฬ podsecฬa da je vakcina protiv variole vere pronaฤena ฤak 1796. godine, a da je vakcina protiv gripa pronaฤena 1943. godine, kada je poฤela vakcinacija u ameriฤkoj armiji, za vreme Drugog svetskog rata. Ta vakcina je masovnije poฤela da se proizvodi tek posle rata, a mi i dalje svake godine imamo pojavu virusa gripa, dodaje sagovornik Sputnjika.
Finansijski unosan projekat
Petrovicฬ ne sumnja da cฬe vakcina protiv Kovida 19 biti pronaฤena, uprkos trvenjima na relaciji SAD-SZO kojoj je Amerika nedavno uskratila sredstva, nezadovoljna odgovorom te organizacije na pandemiju korona virusa.
A da li cฬe biti ispunjen cilj daย svi ljudi na svetu,ย gde god se nalazili, treba da imajuย podjednak pristup testovima i vakcini, kako je to tokom donatorske konferencije odrลพane proteklog vikenda poruฤila ลกefica Evrospke komisije (EK) Ursula fon der Lajen jeย pod velikim znakom pitanja.ย Do toga sigurno necฬe docฬiย u prvoj godini primeneย vakcina, kada i ako je bude, sa predviฤenihย dve milijarde doza.
Da je u pitanju finansijskiย unosan posaoย govori i podatak da je u svetu pokrenuto oko 80 projekata za izradu vakcine i vecฬinu predstavlja partnerstvo velikih farmaceutskih koncerna i manjih biotehnoloลกkih kompanija. A farmaceutska industrija odavno nije na dobrom glasu kada je reฤ o vakcinama, jer je glavna smernica za njihovu raspodelu do sada bila trลพiลกna snaga kupaca. S druge strane, da se ideja meฤunarodne saradnje brzo zaboravlja ฤak i kada se radi o pitanjima ลพivota i smrti, potvrdila je upravo ova korona krize, kada je u Evropi i SAD obustavljen izvoz medicinske opreme ฤak i najbliลพim saveznicima.
Donatorska konferencija
Evropska komisija je tokom vikenda organizovala velikuย donatorsku konferencijuย za prikupljanje novฤanih sredstava potrebnih za pronalaลพenje vakcine protiv virusa korona. Do poฤetka konferencije, u meฤunarodnoj akciji su vecฬ dobili obecฬanja za sumu od 9,8 milijardi evra, ลกto je za 2,3 milijarde viลกe od inicijalno predviฤene sume.ย Od toga,ย EKย je izdvojila 1,4 milijarde, ali je najavila i dodatnihย 4,9 milijardi evra.
Donatorska konferencija EK organizovana je kao odgovor naย apel SZOย koja je izraฤunala da cฬeย samo u sledecฬoj godiniย bitiย potrebno 31,3 milijarde dolaraย za borbu protiv virusa korona, i to za obezbeฤivanje 500 miliona testova, 245 miliona tretmana i zaย dve milijarde doza vakcine, naravno ako bude pronaฤena do sledecฬe godine.
Teลกko je izvagati sumu od 31,3 milijarde dolara koliko SZO smatra da cฬe samo u sledecฬoj godini biti potrebno za borbu protiv virusa korona, smatraย Radmilo Petrovicฬ, ali i napominje da je toย dugogodiลกnja bitkaย koja cฬe svakako jakoย mnogo koลกtati.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com