Svedoci smo da se svake godine veliki broj kupaฤa udavi, bilo da se radi o bazenima, rekama, jezerima ili moru. Samo u Americi desetak ljudi dnevno umre od davljenja. Struฤnjaci upozoravaju da se broj davljenika moลพe smanjiti na minimum boljim razumevanjem toga kako dolazi do davljenja i koje su najveฤe opasnosti.
Sajt koji se bavi zdravljem ljudi istraลพivao je neke mitove, zablude i ฤinjenice o davljenju, pa je tom prilikom postavio odreฤena pitanja struฤnjacima:
- Dr Dลพejms Orlovski dugo se godina bavio istraลพivanjem i istragama davljenja ili utapanja ljudi na Floridi
- Gospoฤa Kejt Kar je direktorka organizacije za spreฤavanje povreda dece โSafe Kids Worldwideโ
- Dejvid Rifkin je osnivaฤ Udruลพenja za prevenciju od strujnog udara
Dr Linda Kuan je profesor pedijatrije pri Univerzitetu u Vaลกingtonu na Medicinskom fakultetu u Sijetlu
Navodimo najฤeลกฤe mitove koji kruลพe meฤu kupaฤima i plivaฤima i odgovore struฤnjaka:
Dobri plivaฤi ne mogu se udaviti?
Odgovor: Nije taฤno.
Osobe koje piju previลกe alkohola ili uzimaju droge obiฤno precenjuju svoje sposobnosti u plivanju tako da previde i potcene podvodne struje koji ih mogu povuฤi pod vodu. Alkohol je u oko 70% sluฤajeva uzrok davljenja, naroฤito kod tinejdลพera. Pripitost ili pijanstvo utiฤu na ravnoteลพu, prosuฤivanje i koordinaciju, a ti efekti su pojaฤani na suncu i visokim spoljnim temperaturama.
ฤak i stariji iskusniji plivaฤi trebalo bi da plivaju sa partnerom, a ne da se udaljavaju sami od obale.
Da li postoji โdavljenje na suvomโ ili sekundarno davljenje?
Taฤno je da ljudi ponekad mogu da se udave nakon ลกto izaฤu iz vode, iako struฤnjaci smatraju termine „suvo davljenje“ i „sekundarno davljenje“ zastarelim.
Suvo davljenje odnosi se na uzimanje malih koliฤina vode dok se osoba bori sa dahom, a onda ima problema sa disanjem iako je van vode. Sekundarno davljenje odnosi se na probleme sa disanjem nakon boravka i potapanja u vodi, zbog teฤnosti koja je prodrla u pluฤa.
Oba problema su retka, tako da su uzrok oko 1% do 2% od svih smrtnih sluฤajeva usled davljenja.
Ipak, vaลพno je da budemo svesni da su problemi sa disanjem moguฤi i nekoliko sati po izlasku iz vode. Ako se neko davio ili nagutao vode i kaลกljao po izlasku iz vode, on bi ipak trebalo da dobije medicinsku pomoฤ.
Da li sve osobe tokom davljenja vriลกte i zovu u pomoฤ?
Davljenje se ฤesto zove tihi ubica. Vi ne moลพete ni shvatiti da ste u nevolji pre nego ลกto se naฤete pod vodom. To naroฤito vaลพi za decu.
Deca koja se dave ne mogu pozvati u pomoฤ jer je njihov napor koncentrisan na to da ostanu iznad vode. Deca obiฤno ne znaju da se bore sa vodom i jednostavno skliznu pod vodu i udave se. Odrasli koji su loลกi plivaฤi ili oni koji ne umeju da plivaju ponaลกaju se na isti naฤin kao deca.
Dobri plivaฤi, ukoliko su u nevolji, obiฤno udaraju po vodi rukama i ฤeลกฤe vape za pomoฤ?
Struฤnjaci podseฤaju na to da odrasli sa hroniฤnim bolestima mogu โtiho da se udaveโ, na primer, ako u vodi doลพive srฤani udar ili slabu cirkulaciju krvi koja moลพe da dovede do grฤeva. Odrasli sa srฤanim problemima obiฤno โtiho skliznu pod voduโ i onda ih uhvati podvodna struja.
Da li su elektriฤni ลกokovi ฤest uzrok utapanja?
To nije ฤesta pojava, ali se deลกava.
Davljenje kao posledica elektro-ลกoka predstavlja opasnost jer nije dovoljno istraลพivana niti dovoljno poznata.
To se deลกava kada se neko udavi zbog posledica elektriฤnog ลกoka: elektriฤni napon niskog nivoa, kao ลกto su oni iz okolnih brodova ili ฤamaca na pristaniลกtu – izazivaju ลกok kod plivaฤa u vodi, paraliลกu ih, tako da neko vreme ne mogu da se kreฤu i pomognu sebi.
Prema nekim podacima, ovo su retki sluฤajevi i bilo ih je ลกezdesetak za poslednjih desetak godina u celoj Americi. Ameriฤku javnost je uzbunio nedavni sluฤaj kada je mladiฤ stradao na jednom jezeru u Alabami poลกto je na metalnim merdevinama bilo struje zbog neispravne instalacije. Ovakve pojave su opasnije u slatkoj vodi zato ลกto telo bolje provodi struju nego slatka voda.
Ovde se prevencija ostavlja vlastima: da propisima reguliลกu uzemljenje brodova i ฤamaca. Kupaฤima ostaje upozorenje da kupanje nije bezbedno blizu brodova, i zbog drugih opsnosti.
Da li se deca ฤeลกฤe utapaju nego odrasli?
Deca nemaju veฤe ลกanse da se udave nego odrasli, ali kada pogledate statistike, viลกe odraslih osoba se udavi nego dece. Jedan od razloga je i taj ลกto odraslih ima viลกe nego dece u veฤini zemalja sveta. U Americi su, na primer, od ukupnog broja utapanja 20% deca.
U Americi je za decu do 5 godina starosti davljenje drugi vodeฤi uzrok smrti ili povreda, odmah posle saobraฤajnih nesreฤa.
Da li se davljenje najฤeลกฤe zavrลกava smrฤu?
Statistika obraฤuje samo smrtne sluฤajeve usled davljenja ili teลพe zdravstvene posledice koje su ostale posle davljenja i preลพivljavanja, tako da se ukupan broj โpokuลกaja utapanjaโ ne moลพe utvrditi.
Posle davljenja i spasavanja kod nekih osoba ostaju zdravstvene posledice usled oลกteฤenja mozga, zbog nedostatka kiseonika. Zbog oลกteฤenja mozga moลพe doฤi do invaliditeta ili oslabljenog pamฤenja. Podseฤamo da je mozak najosetljiviji organ na nedostatak kiseonika.
Da li su gume za plivanje i โmiลกiฤiโ za decu dobra zaลกtita?
Gume i razna pomagala dobra su da se deca oslobode poฤetnog straha neko kratko vreme da bi nauฤila da plivaju. Inaฤe, ovakva sredstva decu samo mogu previลกe osloboditi straha, tako da ona mogu postati previลกe hrabra i udaljavati se od obale i roditelja, ลกto ponekad moลพe biti opasno.
Roditeljima se savetuje da stalno nadziru decu, bez obzira na pomagala i duลกeke na naduvavanje, i ne ostavljaju ih same.
Podseฤamo roditelje na stare i nove opasnosti, a to su: novine, knjige, mobilni telefoni i raฤunari. Mnogi roditelji se zagledaju u neke interesantne sadrลพaje i praktiฤno ostave decu duลพe vremena bez nadzora i kontrole, i to u novije vreme predstavlja najveฤu opasnost za decu.
Da li se ลพene ฤeลกฤe utapaju od muลกkaraca?
U skoro 80% sluฤajeva davljenici sa smrtnim ishodom su muลกkarci. Muลกkarci se โhrabrijeโ i neodgovornije ponaลกaju u vodi. Oni su skloni riziฤnom ponaลกanju i veoma ฤesto precenjuju svoju sposobnost, viลกe piju alkohol, a to sve dovodi do ฤeลกฤeg utapanja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com