Naučnici sa Univerziteta u Čikagu i Univerziteta u Amsterdamu otkrili su da se rizik od smrti u roku od 30 dana može predvideti analizom stolice. Istraživački tim je predvodio Aleksandar de Porto, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Science Advances.
Ovi nalazi se zasnivaju na razvoju posebnog indeksa metaboličke disbioze (engl. Metabolic Dysbiosis Score, MDS), koji identifikuje određene biohemijske markere u ljudskom fecesu.
MDS – alat za predviđanje mortaliteta na intenzivnoj nezi
Istraživački tim je analizirao 196 uzoraka fecesa od pacijenata koji su patili od respiratorne insuficijencije ili šoka, kako bi utvrdio da li se koncentracija određenih metabolita može koristiti za procenu rizika od smrti.
Identifikovali su 13 specifičnih metabolita – uključujući masne kiseline kratkog lanca, žučne kiseline i metabolite triptofana – koji su se pokazali ključnim u određivanju nivoa metaboličke disbioze.
Naučnici su otkrili da ovi metaboliti fecesa mogu pomoći u identifikaciji pacijenata, posebno primalaca transplantata jetre, koji su izloženi većem riziku od teških postoperativnih infekcija, pa čak i smrti.
„Metaboliti koji čine ovaj indeks ukazuju na biološke puteve koji bi potencijalno mogli biti ciljani“, navodi se u radu.
„Moguće intervencije uključuju promene u ishrani, primenu probiotika ili direktnu zamenu ovih metabolita.“
Disbioza crevne mikrobiote i njene šire posledice
Disbioza, kako je definisana u Klivlendskoj klinici, je neravnoteža u zajednici mikroorganizama u telu. Ovo uključuje nedostatak raznolikosti i lošu ravnotežu u crevnoj mikrobioti, što može dovesti do raznih digestivnih simptoma, kao što su nadimanje, gasovi i promene u pražnjenju creva.
Disbioza je takođe povezana sa ozbiljnim inflamatornim stanjima kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis, kao i problemima nervnog sistema, zbog poznate veze između creva i mozga.
Lečenje disbioze zavisi od uzroka, a lekari obično preporučuju promene u ishrani, probiotike i uklanjanje faktora okoline koji pogoršavaju stanje.
Naučnici pozivaju na dalja istraživanja
Autori studije – Erik Pamer, Bhakti Patel i Aleksandar de Porto – rekli su za Science Alert da rezultati sugerišu da fekalna metabolička disbioza, merena pomoću MDS-a, ima potencijal da postane biomarker za predviđanje smrtnosti kod kritično bolesnih pacijenata.
„Ovi nalazi ističu važnost metabolita creva kao nezavisnih faktora u otpornosti organizma“, kažu naučnici. „To otvara put preciznoj medicini zasnovanoj na individualnim karakteristikama pacijenata.“
Za sada, istraživači naglašavaju potrebu za daljom validacijom rezultata u novim grupama pacijenata kako bi se potvrdila veza između disbioze i povećanog rizika od smrtnosti.
(Klik.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com