najveća internet zajednica u Srbiji već 18 godina

Nova saznanja: stentovi nisu tako korisni kao što se mislilo

Stentovi su zapravo male metalne cevčice koje imaju mrežastu strukturu, služe za razbijanje suženja i očvršćavanje zida krvnog suda, omogućavajući tako bolji protok krvi. Na taj način smanjuje se opasnost od infarkta ili moždanog udara.

Nova studija iz Velike Britanije rađena na temu kardiovaskularnih bolesti ukazuje na mogućnost promene pristupa terapiji kao i samoj nezi pacijenata sa srčanim problemima.

Najčešći a ujedno i najteži oblik kardiovaskularnih bolesti jeste srčani udar (infarkt). Mnogim pacijentima koji su preživeli srčani udar ugrađuje se stent koji deblokira arterije i time umanjuje rizik za „naredni“ srčani udar.

Međutim, danas se stent ugrađuje i pacijentima sa bolovima u grudima (predinfarktno stanje) ili sa „anginom pektoris“ (medicinski izraz za bol u grudima, obično prouzrokovan nastankom masnih naslaga u arterijama).

Nova studija upravo pokazuje da pacijenti sa anginom pektoris kojima je ugrađen stent – nisu imali značajnog poboljšanja u odnosu na osobe sa anginom, ali bez stenta. U studiji je bilo 200 pacijenata sa dijagnozom angine pektorist, nekima je nakon 6 nedelja lečenja ugrađen stent, dok su drugi podvrgnuti simularnoj proceduri bez ugradnje stenta.

Pokazalo se da iako su stentovi poboljšavali i normalizovali rad srca, većih olakšanja u odnosu na pacijente sa anginom pektoris lečene lekovima nije bilo. Izgleda da veza između sužavajućih kardiovaskularnih arterija i poboljšanja stanja nije baš tako jednostavna kako se mislilo.

Ovo su tek prvi rezultati ove vrste i oni mogu biti osnov za bolje razumevanje stabilne angine pektoris. Rezultati studije pokazali su da upotreba stenta nema većih prednosti u odnosu na terapiju lekovima kod osoba sa stabilnim krvnim sudovima. Studija pokazuje i da ugradnja stenta nije poželjna u slučajevima kada stanje angine pektoris nije poboljšano upotrebom lekova.

Podaci ukazuju na revidenciju kardioloških smernica u vidu preporuke za ugradnju stenta kod pacijenata sa anginom pektoris. Takođe, ukazuje se i na cenu lečenja jer ugradnja stenta nije baš jeftina.

Svake godine kod više od pola miliona pacijenata u Evropi i Americi ugradi se stent. Manji broj njih doživi ozbiljne komplikacije zbog stenta kao što je moždani udar, oštećenje bubrega, retko čak i smrt. Podvrgavanje tih pacijenata bespotrebnom riziku vrlo je neodgovorno, po rečima autora studije. Više pažnje trba usmeriti na terapiju lekovima i poboljšanje načina života.

Na kraju, studija navodi: iako su ovi nalazi i podaci interesantni i zaslužuju više pažnje, ne znači da pacijenti nikada ne bi trebalo da budu podvrgnuti ugradnji stenta za stabilnu anginu pektoris.

Napišite komentar

Najnovije iz rubrike