5 stvari koje nikada ne bi trebalo da izgovarate pred decom

Psihijatri su odavno dokazali da nas ono ฤemu smo izloลพeni u detinjstvu trajno obeleลพava i u velikoj meri utiฤe na to kakvi cฬemo ljudi postati, pa je roditeljima posebno vaลพno da uvek budu svesni ลกta govore pred decom. Psiholog, struฤnjak za roditeljstvo i osnivaฤ ลกkole za roditelje vaspitanja izuzetnih tinejdลพera Angela Karanja stoga ponavlja da se ponaลกanje, vrednosti, uverenja i stavovi prenose kroz posmatranje, sluลกanje i imitiranje drugih.

Kao mladi ljudi sa nerazvijenim mozgom, deca nemaju mentalnu spretnost niti sposobnost da preispituju ลกta im se predstavlja i da li je to dobro ili loลกe โ€“ rekla je ona, โ€ža do sedme godine podsvest deteta je subjektivna i otvoren za svaku sugestijuโ€œ. Kada jednom usvoje odreฤ‘ene stavove, kaลพe, teลกko ih je kasnije promeniti, pa je najbolje od poฤetka spreฤiti negativne navike. Evo ลกta ona kaลพe da treba izbegavati da govorite pred decom:

Negativno o (bivลกim) partnerima

Mnogi roditelji u besu govore loลกe o drugom roditelju pred svojom decom i ne shvataju da je dete meลกavina oba; pa kada ฤuje neลกto negativno o drugom roditelju, sebe takvim doลพivljava, objasnila je Karanja. Tako kod deteta nastaju unutraลกnje podele jer mrzi jedan deo sebe ili svoje porodiceโ€œ, dodaje ona.

O sopstvenim strahovima

Nikada pred decom ne bi trebalo da priฤate o problemima sa novcem ili o svojoj brizi o bolesti, kaลพe psiholog, jer deca uฤe iz ลพivota svojih roditelja i naฤina na koji roditelji tumaฤe svet. โ€žKada su roditelji uplaลกeni i priฤaju o novฤanim brigama, oni te strahove prenose na svoju decu, a odgovornosti odraslih ih opterecฬuju i ne znaju kako da ih olabaveโ€œ, rekla je ona. Kada roditelji razgovaraju sa decom o zabrinutostima odraslih, oni kaลพu da ih dovode u bespomocฬan poloลพaj za koji se zna da ometa normalan razvoj deteta.

Nedostatak samopouzdanja i samoprezir

Roditelji nikada ne bi trebalo da koriste izraze samoprezira kao ลกto su โ€žNe mogu niลกta da uradim kako trebaโ€œ, โ€žBeskorisna samโ€œ, โ€žDebela samโ€œ ili โ€žRuลพna samโ€œ. Radecฬi ovo u prisustvu svoje dece, koja su tako upeฤatljiva, roditelji ih demonstracijom uฤe da je u redu ne verovati u sebeโ€œ, kaลพe psiholog.

ลฝaljenje zbog raฤ‘anja deteta

Izjave poput โ€žnikada nije trebalo da te rodimโ€œ ne bi trebalo govoriti deci, ฤak i ako vi kao roditelji to mislite. โ€žNajbolje bi bilo prihvatiti da je dete tu i uฤiniti sve ลกto je potrebno da ga podrลพimo u ลพivotu koji smo mu daliโ€œ, kaลพe ona, a pomenute fraze i stavovi doprinose sopstvenom manjku samopouzdanja i razvoj ‘oลกtecฬenog’ identiteta. โ€žDakle, kada roditelji prenesu obeshrabrujucฬa uverenja na svoju decu, ฤak i govorecฬi im da neลกto ne mogu da urade, deca poฤinju da veruju da su nesposobna.

Poreฤ‘enje sebe sa drugima

To je unapred izgubljena igra, kaลพe psiholog, dodajucฬi da je โ€žistraลพivanje pokazalo da poreฤ‘enje deteta sa drugima dovodi do nedostatka vrednosti za sebe ili druge. โ€žPoreฤ‘enje koje govori deci da nisu dovoljno dobra moลพe biti demoraliลกucฬe i depresivno, dok onaj ko kaลพe da su najbolji moลพe dovesti do nepoลกtovanja drugih.“ „Dakle, kada roditelji prenesu obeshrabrujucฬa uverenja na svoju decu, ฤak i govorecฬi im da ne mogu neลกto da urade, deca poฤinju da veruju da jesu nesposobanโ€œ.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com