Sve je manje ljudi sa genima za pamet, odnosno onim genima koji osiguravaju sklonost viลกim nivoima uฤenja, pa nauฤnici smatraju da je trenutno na delu negativna selekcija u razvoju ฤoveka.
Takav razvoj dogaฤaja mogao bi imati ozbiljne posledice za ljudsku vrstu u narednim vekovima – upozoravaju nauฤnici.
Studija sprovedena na velikom uzorku od 109.000 Islanฤana otkrila je da osobe koje su nosioci gena za duลพe obrazovanje reฤe formiraju porodicu.
Autori istraลพivanja navode da studije pokazaju kako genetske varijante utiฤu na obrazovna dostignuฤa.
Istovremeno, novija genetska istraลพivanja omoguฤila su definisanje takozvanih poligenskih ocena – brojeva koji predstavljaju snagu uticaja odreฤene grupe gena na odreฤene karakteristike.
U svom istraลพivanju autori su utvrdili da je poligenska ocena za obrazovna dostignuฤa povezana sa odgoฤenom reprodukcijom i manjim brojem dece.
Nauฤnici istiฤu da bi koeficijent inteligencije mogao da bude oko 0,3 po deceniji, ลกto na evolucionom nivou moลพe imati vrlo veliki znaฤaj.
„Mi smo kao vrsta odreฤeni sposobnostima naลกih mozgova. Obrazovanje je trening i usavrลกavanje naลกih mentalnih sposobnosti. Zato je fascinantno otkriti da genetski faktori povezani sa duลพim vremenom provedenim u uฤenju postaju sve reฤi u populaciji“, upozoravaju nauฤnici, a prenosi portal Nezavisne.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com