U trendu

Windows XP – novosti

Microsoft je u julu ponudio kompanijama na ispitivanje prvu kompletnu verziju Windows-a XP. Ovu “pretpremijeru” kompanija naziva “prvim kandidatom za konačno izdanje” (First Release Candidate, RC1), dok je zvanična pojava OS-a zakazana za 25. oktobar. Period konačnog testiranja softvera biće dovoljan da se propusti koji su, eventualno, prošli neprimećeno tokom beta faze, isprave, kao i da se performanse još malo “poteraju” i interfejs dodatno “upegla”.

Prema saopštenju kompanije iz Redmonda, u programu beta testiranja učestvovalo je preko 500.000 zainteresovanih pojedinaca.

RC2 bi trebalo da se pojavi tokom avgusta.

Sudeći prema “prvom kandidatu”, MS je, izvesno, rešio da se ne obazire mnogo na antimonopolske pretnje, tako da se u RC1 nalazi i Windows Messenger, Microsoft-ova aplikacija za brzu razmenu poruka (instant messaging). MS se nada da će pomoću nje uspeti da preotme deo tržišta glavnom igraču na ovom polju – kompaniji AOL Time Warner i njenoj službi brzih poruka (AOL Instant Messaging, AIM).

Microsoft je, takođe, saopštio da je preko 100.000 znatiželjnih potpisalo pristupnicu programu za ispitivanje Windows-a XP koja im, uz nadoknadu, omogućuje da testiraju probne verzije novog operativnog sistema. Za podrobnije informacije, pogledajte http://msdn.microsoft.com/default.asp.

Zanimljivo je da je najveća mrežna prodavnica, Amazon.com, u jednom trenutku bila počela sa prijemom porudžbina za kupovinu XP-a, bez obzira što Microsoft još uvek nije bio zvanično objavio cene.

Home Edition XP-a je, tako, bio nuđen za 100 dolara ako je u pitanju nadogradnja, odnosno 200 dolara ukoliko se radi o novoj instalaciji. Ove cene su bile malo zbunjujuće, ako se ima u vidu da je cena aktuelnog Windows-a Me 110 dolara za nadogradnju, tj. 210 dolara za punu verziju, dok Amazon ovaj OS na rasprodaji nudi za 100, odnosno 165 dolara.

Kada je u pitanju XP Professional, njegova cena preko Amazon-a je bila 300 dolara. Poređenja radi, Windows 2000 Professional, čija je standardna cena 320 dolara, Amazon nudi za 255.

Međutim, premda su analitičari tvrdili da su Amazon-ove cene, u principu, u skladu sa Microsoft-ovim uobičajenim cenovnikom, Amazon.com je, već posle nekoliko dana, prestao da nudi XP u svojoj prodavnici, objasnivši da je ponuda, ipak, bila preuranjena. Iz MS-a su, naime, saopštili da će cene zvanično biti objavljene tek nekoliko dana pred zvaničnu pojavu nove inkarnacije Windows-a.

Predstavnica Amazon-a je objasnila: “Pogrešili smo što smo počeli da primamo narudžbine previše rano. Amazon će ponovo istupiti sa svojom ponudom kada se približi dan izlaska konačne verzije i kad Microsoft objavi zvanični cenovnik. Ovo su bile samo preliminarne cene”. Korisnici koji su u međuvremenu, dok je Amazon-ova ponuda trajala, ipak naručili Win XP, umireni su obećanjem da će im, ukoliko MS-ova cena bude veća od Amazon-ove, biti obračunata cena iz Amazon-ove prvobitne ponude, dok će im, ako MS bude tražio manje od Amazon-a, biti naplaćeno po Microsoft-ovom cenovniku. Nije, međutim, objavljeno koliko je narudžbina primljeno.

Ne ide glatko ni preuzimanje XP-a preko Mreže: Microsoft je, naime, pre nekoliko meseci sklopio ugovor sa firmom Conxion, koja se bavi pružanjem serverskih usluga, sa namerom da posredstvom nje ponudi beta verziju Windows-a XP korisnicima u Kanadi i SAD. Njih oko 53.000 se prijavilo za učešće u beta programu i uspešno je preuzelo softver preko Interneta (uz nadoknadu MS-u od 10 dolara), ali se ispostavilo da su neki radoznalci softvera uspeli da se dokopaju i besplatno, dok je, opet, bilo i pokušaja da i korisnici izvan Severne Amerike dođu do bete XP-a, saopštila je portparol Conxion-a, konstatujući da je “Microsoft, izgleda, jedna od omiljenih hakerskih metâ”.

Radi se, naime, o tome da su “provalnici” otkrili propust u sistemu preuzimanja koji im omogućava da softver preuzmu besplatno, a jedan od njih je čak i objavio kako se to može postići. Da blam Conxion-a bude veći, obaveštenje dotičnog “provalnika” se pojavilo i na javnim oglasnim tablama.

Ipak, niko od onih koji su softver preuzeli besplatno ili nisu iz Severne Amerike, odnosno niko od onih koji nisu zvanično uključeni u beta program, neće moći da preuzeti softver i koristi. Kao što smo više puta ranije pisali, a o čemu se i u informatičkoj javnosti podigla poprilična prašina, nove verzije Microsoft-ovih proizvoda imaće i novi sistem registracije korisnika, takozvanu “aktivaciju softvera”, pri čemu se svakom korisniku dodeljuju jedinstvena lozinka i ključ. Oni koji u program nisu uključeni ostaće bez ovih komponenti, pa instalirani softver neće moći da aktiviraju.

Već smo pisali o tome kako će iz konačne verzije XP-a izostati sistem pametnih oznaka (Smart Tags). Još jedan detalj na koji se Microsoft odlučio kako bi izbegao eventualne neprijatnosti jeste da svoju virtuelnu mašinu za Java-u (Java Virtual Machine, JVM), softverski element koji Windows-u omogućava da izvršava programe pisane jezikom Java, poput animacija ili interaktivnih web sadržaja, ne uključi u Windows XP, kao ni u svoje potonje operativne sisteme. Time će kompanija početi sa ispunjavanjem sudske nagodbe koju je, povodom Java-e, postigla sa kompanijom Sun Microsystems u januaru.

Korisnici koji kupe Windows XP neće, dakle, s njim dobiti i JVM, ali će moći beplatno da ga preuzmu sa Microsoft-ove web lokacije. Takođe, izbor web mašine potpuno je na njima: ništa ih ne obavezuje da odaberu baš Microsoft-ovu, a ako žele, mogu instalirati i neku drugu, recimo Sun-ovu.

Kompanije koje budu kupovale samo jedan primerak XP-a dobiće, na istom disku na kojem je i operativni sistem, i JVM, kako ne bi, za svaki računar pojedinačno, morale da ga učitavaju sa web-a (veličina mu je preko 5 MB), ali se on neće instalirati u okviru instalacione procedure operativnog sistema (čak ni opciono), već će se, kada korisnik prvi put pokuša da otvori neku web stranicu sa Java sadržajem, pojaviti dijalog u kojem se nudi učitavanje JVM-a sa Microsoft-ove web lokacije ili CD-a, uz ponuđenu mogućnost učitavanja i nečijeg drugog JVM-a.

Mnogi u celom ovom potezu, pre benevolencije i poštovanja suda, vide nastojanje giganta iz Redmonda da Java programere prevede na svoj novi jezik C# (“C Sharp”), centralnu komponentu .net inicijative.

Windows XP bi, inače, trebalo da bude prvi Microsoft-ov operativni sistem sa zamašnijom implementacijom .net tehnologije. Neke od komponenti koje će biti izrađene prema ovom novom standardu su i nova verzija Media Player-a, novi program za brze poruke Windows Messenger, ali i autentifikacija korisnika kroz službu Passport. Microsoft je sada koristi za proveru identiteta korisnika na svojim mrežnim službama Hotmail i MSN Messenger, a u budućnosti, prema najavama, ovu aplikaciju čeka mnogo bitnija uloga, umnogome saobrazna njenom nazivu.

Američki Elektronski centar za informacije o privatnosti (Electronic Privacy Information Center, EPIC) se, međutim, priprema da američkom Saveznom odboru za trgovinu (Federal Trade Commission, FTC) podnese žalbu zbog Microsoft-ovih namera da u XP ugradi i identifikacioni servis Passport.

Ova organizacija, koja se bavi zastupanjem javnih interesa, zabrinutost povodom Passport-a pokazuje zbog izobilja podataka o korisnicima koje Microsoft namerava da prikuplja posredstvom njega, što može biti potencijalno opasno, s obzirom da je Microsoft na lošem glasu kada je u pitanju bezbednost podataka.

EPIC će još zatražiti da Odbor preduzme odgovarajuće poteze “u vezi sa velikim promenama u arhitekturi računarskih sistema”, koje će doneti Passport, kao i sličan projekat Hailstorm. Ovo pitanje EPIC smatra vrlo značajnim, jer postoji bojazan da Microsoft nameraca da zloupotrebom Passport-a sebe postavi u sámo središte poslovnih aktivnosti na Mreži.

Passport će, prema najavama iz MS-a, korisnicima omogućavati da pristupe raznim mrežnim službama preko samo jedne lozinke. On međutim, čuva i neke vrlo delikatne podatke o korisniku, poput fizičke adrese ili načina na koji plaća usluge, što u slučaju narušavanja bezbednosti Passport-a, može biti vrlo opasno.

Žalba potpada pod sekciju 5 američkog saveznog zakona o trgovini, koja zabranjuje primenu nepoštenih metoda ili prevare u trgovinskom postupku.

Vest o EPIC-ovoj žalbi pojavila se, inače, samo dan posle zahteva jednog senatora iz Demokratske stranke da se pokrene istraga o namerama Microsoft-a da neke aplikacije, poput Messenger-a ili Media Player-a, integriše u sâm operativni sistem. Senator navodi da bi korisnicima trebalo da bude omogućeno da sámi izaberu aplikacije poput ovih za prikazivanje multimedijalnih sadržaja ili razmenu brzih poruka.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.