Dugaฤka kosa zimi zahteva suลกenje, dok je fen najฤeลกฤe nuลพan i preko leta, u cilju ลกto boljeg oblikovanja frizure. Razloga pro et contra za upotrebu veลกtaฤkih naฤina suลกenja ima dosta: svakako, kosa se brลพe suลกi fenom, ali i viลกe oลกteฤuje. Pobornici prirodnog naฤina suลกenja tvrde da je taj naฤin zdraviji, kao i da kosa ostaje u boljem stanju i manje se oลกteฤuje na krajevima. Sa druge strane, za nekog ko ima jako dugu kosu priliฤno je nezgodno da ฤeka satima kako bi se cela „duลพina“ osuลกila: i suprotna opcija – izlazak na hladnoฤu sa poluosuลกenom kosom sobom nosi rizik od prehlade, upale facijalisa, meningitisa i sliฤnih komplikacija.
Moลพda je u pitanju opreznost, moลพda – razmaลพenost, ali jedno je sigurno: poฤetkom dvadesetog veka, nije bilo fenova za kosu, a muลกterije frizerskih salona mogle su do mile volje da suลกe kosu – na prozoru. Muลกterija bi dobijala stolicu i mesto kraj prozora, dok bi sluฤajni prolaznici uลพivali u prizoru dugaฤkih kosa koje su se vijorile sa prozora salona.
Spoฤetka dvadesetih, pojavile su se prve „sprave za suลกenje kose“, veoma glomazne i skupe. Od brojnih problema koji su se javljali, najฤeลกฤe je bilo pregrevanje. Prvi u potpunosti funkcionalan „suลกaฤ“ pojavio se 1951. U meฤuvremenu, pojavila se prava eksplozija malih kuฤnih pomagala – fenova za kosu – ฤime su saloni izgubili jednu od svojih funkcija.
Kosu treba suลกiti na pravi naฤin: fen mora biti udaljen od glave bar 15 cm, dok proces suลกenja ne treba da traje dugo – u suprotnom se kosa pregreva i postaje krta na krajevima. Ako je vreme toplo, tada je prirodno suลกenje kose sasvim odgovarajuฤa opcija.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com