ล ta nam je doneo razvoj asistirane reproduktivne tehnologije?
Zahvaljujuฤi asistiranoj reproduktivnoj tehnologiji (ART), to jest vantelesnoj oplodnji, do sada je u svetu roฤeno oko tri i po miliona beba. Razvoj ove tehnologije je nesumnjivo imao ogromnu korist za brojne parove, ali je znaฤajno poveฤao i rizike odย uroฤenih anomalija kod ploda. Od 1978. godine, kada je izvrลกena prvaย in vitroย fertilizacija (IVF), i roฤena Lujza Braun, prva beba „iz epruvete“, oฤigledan je stalni napredak i usavrลกavanje asistirane reproduktivne tehnologije.
Danas postoje brojne tehnike, kao ลกto je transfer gameta u Falopijevu tubu (Gamet Transfer Intra-Fallopian – GIFT), donacija jajnih ฤelija (oocita), embrio krioprezervacija (zamrzavanje), ubacivanje sperme unutar citoplazme jajne ฤelije (ICSI) ili mikrofertilizacija, preimplantacija kulture blastocista, kao i standardnaย in vitrofertilizacija (IVF).
Rizik ipak postoji
Meฤutim, i pored znaฤajnog napretka, treba reฤi da je evidentno poveฤan broj sluฤajevaย prevremenog raฤanja, kao iย beba manje poroฤajne teลพine. Pored toga, dokazan je i poveฤan rizik od krupnih malformacija ploda (uroฤenih oลกteฤenja) – koji je 1,3 puta veฤi kod dece dobijene asistiranom reprodukcijom.
Na ovaj problem je ukazano joลก 1987. godine, kada su struฤnjaci objavili podatak da je, nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, broj beba roฤenih sa defektom neuralne tube (uroฤenim poremeฤajem razvoja mozga i kiฤmene moลพdine) i transpozicijom velikih arterija (uroฤena srฤana mana) – veฤi od oฤekivanog. Nedavno sprovedene, obimne medicinske studije ukazuju na poveฤanje 30 odsto rizika za pojavu uroฤenih anomalija ploda nakon asistirane reproduktivne tehnologije, u odnosu na prirodni put zaฤeฤa. I, konaฤno, ispitivanje na 16.280 beba roฤenih u ล vedskoj, nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, pokazuje ฤak 42 odsto veฤi rizik od kongenitalnih anomalija kod dece roฤene na ovaj naฤin, nego kod beba koje su spontano zaฤete.
Taฤni razlozi se joลก uvek ne znaju
Za sada su nepoznati taฤni mehanizmi nastanka veฤeg broja uroฤenih malformacija kod beba roฤenih nakon asistirane reproduktivne tehnologije. Najverovatniji razlozi su efekat lekova – hormonske stimulacije, okruลพenje u toku poฤetnog rasta embriona, fiziฤki stres prilikom plasiranja embriona kod mikrofertilizacije (ICSI), kao i faktori koji su prisutni kod parova sa smanjenom plodnoลกฤu. Naime, broj uroฤenih anomalija ploda je manji nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije kod parova koji su prethodno imali decu bez asistirane reprodukcije.
Ovako, nesumnjivo dokazan – poveฤan broj uroฤenih anomalija kod dece roฤene nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, uslovila je novu strategiju pre njihovog raฤanja.
U svetu, pa i kod nas, nakon ลกto doฤe do zaฤeฤa, potrebno je poslati trudnice kod struฤnjaka koji su u stanju da u toku ultrazvuฤne dijagnostike prepoznaju krupne uroฤene defekte ploda i iskljuฤe hromozomske anomalije. Uobiฤajeni standardni ultrazvuฤni pregledi nisu dovoljni da bi se blagovremeno otkrile anomalije ploda, pogotovo ako su ih radili lekari koji se prevashodno bave asistiranom reproduktivnom tehnologijom.
Uroฤene malformacije
Uroฤene malformacije beba roฤenih nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije mogu da budu:
1.Kardiovaskularni defekti
Transpozicija velikih krvnih sudova je ฤetiri ipo puta veฤa nego oฤekivana, a defekt septuma (uroฤena srฤana mana) – 2,6 puta.
2.Muskuloskeletni i neuroloลกki defekti
Pojava spine bifide (neuroloลกki defekt) je oko pet puta veฤa kod dece roฤene nakon asistirane reproduktivne tehnologije. Ovo se delimiฤno objaลกnjava manjom verovatnoฤom prekida trudnoฤe kod ลพena koje su ostale gravidne nakon veลกtaฤke oplodnje, a ne spontano. Ipak, ni to ne moลพe da objasni ovako visoko poveฤanje – jer je poznato da se u svetu prekida oko 50 odsto trudnoฤa sa spinom bifidom.
3.Gastrointestinalni trakt i orofacijalni defekti (lica i usana)
Poveฤana je pojava nepravilnosti razvoja jednjaka i zavrลกnog dela debelog creva. Takoฤe je poveฤan i broj rascepa nepca, usne, itd.
4.Urogenitalne malformacije
Uveฤan je broj neadekvatnog otvaranja mokraฤnog kanala (hipospadija).
5.Nasledne bolesti
Neki poznati sindromi, praฤeni izmenjenim genima, javljaju se u veฤem procentu kod beba zaฤetih primenom asistirane reproduktivne tehnologije. Za sada nije jasno da li, moลพda, za to snose „odgovornost“ neplodni parovi – koji su, eventualno, praฤeni genetskom predispozicijom za nastanak ovakvih sindroma, ili su odgovorne metode koje se koriste u asistiranoj reproduktivnoj tehnologiji (embriokultura, hiperstimulacija jajnika – ovarijuma gonadotropinima, izlaganje embriona svetlosti pre transfera u matericu, itd.).
ฤeลกฤe kontrole
Poznato je da parovi koji koriste usluge asistirane reproduktivne tehnologije, po pravilu retko prekidaju trudnoฤu, a takoฤe izbegavaju invazivne metode. Ovakve trudnoฤe, zbog poveฤanog rizika postojanja krupnihย uroฤenih anomalija plodaย (srฤane mane, defekt neuralne tube), kao i ostalih anomalija, treba pregledatiย ultrazvukom u prvom trimestru, u 16. nedelji gestacije.
Takoฤe, mora se napomenuti da je i verovatnoฤa hromozomskih anomalija ploda veฤa nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, pa je neophodna ultrazvuฤna provera markera u prvom i ranom drugom trimestru trudnoฤe. Ako su provereni ultrazvuฤni markeri u 12. nedelji, kao ลกto su NT (nuhalna translucenca) – merenje debljine vratne brazde, nosne kosti, prisustvo Vomera – tanka koลกtana struktura koja formira zadnji i donji deo nosne pregrade (mesto FMF – frontomaksilarni ugao lica), ukoliko su Doppler markeri iskljuฤili krupne anomalije srca i druge krupne anatomske anomalije, nije potrebno raditi dabl test.
Negativni ultrazvuฤni markeri (bez biohemijskog skrininga) iskljuฤuju poveฤan rizik za postojanje hromozomskih anomalija i krupnih uroฤenih malformacija ploda, bez obzira da li je trudnoฤa nastala spontano, ili primenom asistirane reproduktivne tehnologije.
(Yumama)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com