Vantelesna oplodnja – prednosti i rizici

ล ta nam je doneo razvoj asistirane reproduktivne tehnologije?
Zahvaljujuฤ‡i asistiranoj reproduktivnoj tehnologiji (ART), to jest vantelesnoj oplodnji, do sada je u svetu roฤ‘eno oko tri i po miliona beba. Razvoj ove tehnologije je nesumnjivo imao ogromnu korist za brojne parove, ali je znaฤajno poveฤ‡ao i rizike odย uroฤ‘enih anomalija kod ploda. Od 1978. godine, kada je izvrลกena prvaย in vitroย fertilizacija (IVF), i roฤ‘ena Lujza Braun, prva beba „iz epruvete“, oฤigledan je stalni napredak i usavrลกavanje asistirane reproduktivne tehnologije.

Danas postoje brojne tehnike, kao ลกto je transfer gameta u Falopijevu tubu (Gamet Transfer Intra-Fallopian – GIFT), donacija jajnih ฤ‡elija (oocita), embrio krioprezervacija (zamrzavanje), ubacivanje sperme unutar citoplazme jajne ฤ‡elije (ICSI) ili mikrofertilizacija, preimplantacija kulture blastocista, kao i standardnaย in vitrofertilizacija (IVF).

Rizik ipak postoji
Meฤ‘utim, i pored znaฤajnog napretka, treba reฤ‡i da je evidentno poveฤ‡an broj sluฤajevaย prevremenog raฤ‘anja, kao iย beba manje poroฤ‘ajne teลพine. Pored toga, dokazan je i poveฤ‡an rizik od krupnih malformacija ploda (uroฤ‘enih oลกteฤ‡enja) – koji je 1,3 puta veฤ‡i kod dece dobijene asistiranom reprodukcijom.

Na ovaj problem je ukazano joลก 1987. godine, kada su struฤnjaci objavili podatak da je, nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, broj beba roฤ‘enih sa defektom neuralne tube (uroฤ‘enim poremeฤ‡ajem razvoja mozga i kiฤmene moลพdine) i transpozicijom velikih arterija (uroฤ‘ena srฤana mana) – veฤ‡i od oฤekivanog. Nedavno sprovedene, obimne medicinske studije ukazuju na poveฤ‡anje 30 odsto rizika za pojavu uroฤ‘enih anomalija ploda nakon asistirane reproduktivne tehnologije, u odnosu na prirodni put zaฤeฤ‡a. I, konaฤno, ispitivanje na 16.280 beba roฤ‘enih u ล vedskoj, nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, pokazuje ฤak 42 odsto veฤ‡i rizik od kongenitalnih anomalija kod dece roฤ‘ene na ovaj naฤin, nego kod beba koje su spontano zaฤete.

Taฤni razlozi se joลก uvek ne znaju
Za sada su nepoznati taฤni mehanizmi nastanka veฤ‡eg broja uroฤ‘enih malformacija kod beba roฤ‘enih nakon asistirane reproduktivne tehnologije. Najverovatniji razlozi su efekat lekova – hormonske stimulacije, okruลพenje u toku poฤetnog rasta embriona, fiziฤki stres prilikom plasiranja embriona kod mikrofertilizacije (ICSI), kao i faktori koji su prisutni kod parova sa smanjenom plodnoลกฤ‡u. Naime, broj uroฤ‘enih anomalija ploda je manji nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije kod parova koji su prethodno imali decu bez asistirane reprodukcije.

Ovako, nesumnjivo dokazan – poveฤ‡an broj uroฤ‘enih anomalija kod dece roฤ‘ene nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, uslovila je novu strategiju pre njihovog raฤ‘anja.
U svetu, pa i kod nas, nakon ลกto doฤ‘e do zaฤeฤ‡a, potrebno je poslati trudnice kod struฤnjaka koji su u stanju da u toku ultrazvuฤne dijagnostike prepoznaju krupne uroฤ‘ene defekte ploda i iskljuฤe hromozomske anomalije. Uobiฤajeni standardni ultrazvuฤni pregledi nisu dovoljni da bi se blagovremeno otkrile anomalije ploda, pogotovo ako su ih radili lekari koji se prevashodno bave asistiranom reproduktivnom tehnologijom.

Uroฤ‘ene malformacije
Uroฤ‘ene malformacije beba roฤ‘enih nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije mogu da budu:

1.Kardiovaskularni defekti

Transpozicija velikih krvnih sudova je ฤetiri ipo puta veฤ‡a nego oฤekivana, a defekt septuma (uroฤ‘ena srฤana mana) – 2,6 puta.

2.Muskuloskeletni i neuroloลกki defekti

Pojava spine bifide (neuroloลกki defekt) je oko pet puta veฤ‡a kod dece roฤ‘ene nakon asistirane reproduktivne tehnologije. Ovo se delimiฤno objaลกnjava manjom verovatnoฤ‡om prekida trudnoฤ‡e kod ลพena koje su ostale gravidne nakon veลกtaฤke oplodnje, a ne spontano. Ipak, ni to ne moลพe da objasni ovako visoko poveฤ‡anje – jer je poznato da se u svetu prekida oko 50 odsto trudnoฤ‡a sa spinom bifidom.

3.Gastrointestinalni trakt i orofacijalni defekti (lica i usana)

Poveฤ‡ana je pojava nepravilnosti razvoja jednjaka i zavrลกnog dela debelog creva. Takoฤ‘e je poveฤ‡an i broj rascepa nepca, usne, itd.

4.Urogenitalne malformacije

Uveฤ‡an je broj neadekvatnog otvaranja mokraฤ‡nog kanala (hipospadija).

5.Nasledne bolesti

Neki poznati sindromi, praฤ‡eni izmenjenim genima, javljaju se u veฤ‡em procentu kod beba zaฤetih primenom asistirane reproduktivne tehnologije. Za sada nije jasno da li, moลพda, za to snose „odgovornost“ neplodni parovi – koji su, eventualno, praฤ‡eni genetskom predispozicijom za nastanak ovakvih sindroma, ili su odgovorne metode koje se koriste u asistiranoj reproduktivnoj tehnologiji (embriokultura, hiperstimulacija jajnika – ovarijuma gonadotropinima, izlaganje embriona svetlosti pre transfera u matericu, itd.).

ฤŒeลกฤ‡e kontrole
Poznato je da parovi koji koriste usluge asistirane reproduktivne tehnologije, po pravilu retko prekidaju trudnoฤ‡u, a takoฤ‘e izbegavaju invazivne metode. Ovakve trudnoฤ‡e, zbog poveฤ‡anog rizika postojanja krupnihย uroฤ‘enih anomalija plodaย (srฤane mane, defekt neuralne tube), kao i ostalih anomalija, treba pregledatiย ultrazvukom u prvom trimestru, u 16. nedelji gestacije.

Takoฤ‘e, mora se napomenuti da je i verovatnoฤ‡a hromozomskih anomalija ploda veฤ‡a nakon primene asistirane reproduktivne tehnologije, pa je neophodna ultrazvuฤna provera markera u prvom i ranom drugom trimestru trudnoฤ‡e. Ako su provereni ultrazvuฤni markeri u 12. nedelji, kao ลกto su NT (nuhalna translucenca) – merenje debljine vratne brazde, nosne kosti, prisustvo Vomera – tanka koลกtana struktura koja formira zadnji i donji deo nosne pregrade (mesto FMF – frontomaksilarni ugao lica), ukoliko su Doppler markeri iskljuฤili krupne anomalije srca i druge krupne anatomske anomalije, nije potrebno raditi dabl test.

Negativni ultrazvuฤni markeri (bez biohemijskog skrininga) iskljuฤuju poveฤ‡an rizik za postojanje hromozomskih anomalija i krupnih uroฤ‘enih malformacija ploda, bez obzira da li je trudnoฤ‡a nastala spontano, ili primenom asistirane reproduktivne tehnologije.

(Yumama)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com