Ako ste odrasli u toksičnom domaćinstvu, onda je način na koji ste doživljavali stvarnost potpuno drugačiji od onoga kako su je videli vaši roditelji. Vaša porodica je izobličila vašu stvarnost i vaše stavove, a to uzrokuje nepoverenje u sopstvene emocije i misli. To zvuči prilično tužno, ali postoji nešto što možete učiniti da preuzmete kontrolu nad svojim životom.
Ako ste odrasli u nefunkcionalnom domaćinstvu, morali ste da se suočite sa teškim vremenima. Donošenje odluke da u potpunosti prestanete da razgovarate sa njima, ili čak da naučite kako da se zaštitite nekim jakim emocionalnim granicama, jedna je od najtežih stvari koje ćete ikada uraditi.
Ali, to je neverovatno važan deo izgradnje vašeg života u nešto zdravije i pozitivnije. Ako ste već preduzeli taj korak, čestitam. To je teško. Ali naporan rad nije gotov. Vaša toksična porodica je napravila štetu koja se ne može popraviti jednostavnim prekidom komunikacije i preseljenjem u drugu zemlju.
Nosite ga na svojim ramenima u vidu mentalnih i emocionalnih problema. Ne kažemo da svaka osoba koja je odrasla u takvom okruženju pati od iscrpljujućih mentalnih ili emocionalnih problema. Međutim, istraživanja su otkrila da ljudi koji su imali teško detinjstvo uglavnom trpe psihičke posledice.
Jedna studija dr. Giovanni A. Saluma je potvrdio da deca koja dolaze iz nefunkcionalnih porodica češće pate od mentalnih problema. Studija je otkrila da su ovi problemi obično uzrokovani unutrašnjim ili eksternalizovanim konfliktima koje su iskusili u detinjstvu.
Dakle, ako ste odrasli u nefunkcionalnom domaćinstvu sa toksičnom porodicom, možda ste pokušali da potisnete mnogo besa ili ogorčenosti – čak i tuge. To može dovesti do više mentalnih i emocionalnih problema, poput onih navedenih u nastavku. Znajte da niste sami ako vam bilo koji od ovih problema zvuči poznato.
1. Anksioznost
Ne treba da čudi što je anksioznost jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja. Međutim, oni koji su odrasli u toksičnom okruženju doživljavaju anksiozne poremećaje na potpuno drugačiji način.
Studija Univerziteta Ben-Gurion u Izraelu pokazala je da „značajno veći“ procenat odraslih osoba sa generalizovanim anksioznim poremećajem dolazi iz nefunkcionalnih domaćinstava.
Možda vam nije bilo dozvoljeno da idete na društvene događaje ili da se družite sa prijateljima. Ili možda niste bili u stanju da doživite stvari koje dete treba, što je doprinelo vašim strahovima u mladosti.
Suzan Forvard je autorka knjige „Toksični roditelji“, u kojoj piše:
„Deca koja nisu podstaknuta da istražuju, pokušavaju, rizikuju neuspeh, često se osećaju bespomoćno i neadekvatno. Preterano kontrolisana od strane anksioznih roditelja prema kojima osećaju strahopoštovanje, ova deca često postaju anksiozna i uplašena.“
2. Komunikacija i interakcija sa drugima je teška
Bilo da se radi o fizičkom, poput zagrljaja, ili emocionalnom, poput veze – ako dolazite iz toksične porodice, gotovo je nemoguće dopustiti da vam se drugi ljudi približe. I nije da ne želite takvu vrstu veze, već da je poverenje nekome da vas neće povrediti rizik koji niste voljni da preuzmete.
Deca koja su odrasla krijući se od prijatelja, jer su se plašila da pokažu svetu ekstremnu nefunkcionalnost koja je postojala u njihovom domu, pretvaraju se u odrasle osobe koje nisu u stanju da formiraju zdrave odnose.
Nikada nisu naučili da pričaju o svojim problemima, a ako su ikada spomenuli svoje roditelje, verovatno je usledilo ismevanje. Međutim, dešava se i suprotno. To se dešava zbog emocionalne neravnoteže koja se stvara u mladosti kada su okruženi „nepredvidivom ljubavlju“.
Ako je dobijanje odobrenja od roditelja bilo spontano u najboljem slučaju, velike su šanse da ga trenutno pokušavate pronaći u svakom prijateljstvu i vezi. Prebrzo se približavate drugima, jer je to krajnja postavka za trajni slom i kolaps.
Psihološke studije sa Teksaškog ženskog univerziteta navode:
„Odrasli koji su odrasli u nefunkcionalnim porodicama često imaju poteškoća u formiranju i održavanju odnosa, imaju nizak nivo pozitivnog samopoštovanja i poverenja u druge; plaše se gubitka kontrole i poriču svoja osećanja i stvarnost.
Drugi odlomak glasi:
„Većina odrasle dece toksičnih roditelja odrasta u osećaju krajnje zbunjene oko toga šta ljubav znači i kako treba da se oseća. Njihovi roditelji su im učinili mnogo loših stvari u ime ljubavi.“
Ljubav su shvatili kao nešto haotično, dramatično, zbunjujuće i bolno – nešto zbog čega su morali da se odreknu svojih snova i želja. Očigledno, ljubav se ne radi o tome. Ljubav vas ne lomi, ne izbacuje iz ravnoteže, niti stvara osećanja mržnje prema sebi… Prava ljubav stvara osećaj topline, zadovoljstva, sigurnosti, stabilnosti i unutrašnjeg mira.“
3. Manipulacija i narcisoidno zlostavljanje navode nas na pitanje šta je stvarno
Ako ste odrasli u toksičnom domaćinstvu, onda je način na koji ste doživljavali stvarnost potpuno drugačiji od onoga kako su je videli vaši roditelji.
Da li ste ikada bili optuženi za nešto što nikada niste uradili, a zatim kažnjeni za to, čak i kada su vaši roditelji bili svesni vaše nevinosti? Da li su porodični odmor pokvarili nasilni ispadi i psovka? Vaša porodica je izobličila vašu stvarnost i vaše stavove, a to uzrokuje nepoverenje u sopstvene emocije i misli.
Izveštaj sa činjeničnim podacima sa Univerziteta Teksas za žene kaže: „U najdisfunkcionalnijim porodicama deca imaju tendenciju da nauče da sumnjaju u sopstvenu intuiciju i emocionalne reakcije.
To je manipulacija. Ovo je kada neko svesno pokušava da zbuni drugu osobu da bi je kontrolisao. Ako ste došli iz toksične porodice, onda to sigurno možete razumeti.
Bilo da vas navodi da sumnjate u ljubav vašeg partnera ili dovodite u pitanje postojanje nestale šoljice za kafu koja nikada nije postojala, takvo ponašanje može dovesti do stanja neverice u sopstvena osećanja i misli, svakog dana u vašem životu.
Sve ovo zvuči prilično tužno, ali postoji nešto što možete učiniti da preuzmete kontrolu nad svojim životom. Savršenstvo ne postoji i vaš život nikada neće biti jednostavan. Ali stvari postaju bolje s vremenom.
Samo moramo prepoznati sve načine na koje smo bili povređeni i dopustiti sebi da započnemo proces ozdravljenja.
(Atma.hr/Suzana Dulčić)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com