Balkanski narodi su, napominje za Sputnjik istoriฤar Nikola B. Popovicฬ, imali pretenzije da stvore svoje nacionalne drลพave, pa su onda u cilju toga traลพili saveznike. Tako je i danas.
Ambasador BiH uย Rusiji Mustafa Mujezinovicฬ, zajedno sa grupom studenata izย BiH, fotografisao se sa ratnim zastavama takozvane Armije BiH naย Crvenom trgu uย Moskvi, ลกto daje prostora zaย pitanja zaลกto baลก ovakvo obeleลพje naย ovom mestu iย kakva se iย kome ta sarajevska poruka ลกalje. Kome se podilazi, aย ko se provocira?Pogotovu ako znamo da je Rusija ฤvrsto uz Republiku Srpsku.
Takoฤe, prilikom nedavne posete Kolinde Grabar Kitarovicฬ Moskvi iย susreta sa Vladimirom Putinom, politiฤki hroniฤari su ukazivali da cฬe hrvatska predsednica govoriti iย pipati puls iย u ime NATO pakta.
Vuฤicฬ se samo uย poslednjih mesec dana sreo sa ruskim ลกefom diplomatije Sergejom Lavrovom iย nemaฤkom kancelarkom Angelom Merkel, aย za Srbiju je vecฬ uvreลพen geopolitiฤki stav da โsedi naย dve stoliceโ. Kosovski Albanci iย dalje najviลกe sluลกaju direktive izย Amerikeโฆ
Sputnjik je razgovarao sa istoriฤarem Nikolom B. Popovicฬem, redovnim ฤlanom Akademije nauka iย umetnosti Republike Srpske, oย tome koja drลพava iย narodi sa prostora Zapadnog Balkana iย bivลกe Jugoslavije su najvecฬi saveznici sa velikim silama trenutno, ko su im rivali od tih mocฬnih zemalja, ali iย kako su se ti odnosi istorijski razvijali.
Gde su im koreni?
Slovenci
Slovenija danas uลพiva prijateljstvo zapadnoevropskih sila iย direktno SAD. Slovenci su, podsecฬa sagovornik Sputnjika, ลพeleli kulturni iย ekonomski napredak, pa su to imali uย sastavu Austrougarske. Dominirao je nemaฤki jezik, nemaฤke novine iย rimokatoliฤka crkva.
Pred opasnoลกcฬu od germanskog iย pangermanskog prodora uย eliti je stvoreno uverenje daย samo uย zajednici sa Juลพnim Slovenima mogu daย opstanu kao nacija, iย to se iย desilo. Katoliฤko sveลกtenstvo uย Sloveniji je bilo stvarni voฤa nacionalnog pokreta. Silom prilika su 1918. godine uลกli u jugoslovensku drลพavu iย tada su ukinuli sve listove naย nemaฤkom iย sve ลกto je bilo naย nemaฤkom, aย vrhunac nacionalnog preporoda je bio univerzitet u Ljubljani.
Hrvati
Hrvatska je danas uย dobrim odnosima sa Nemaฤkom, zapadnoevropskim silama iย sa SAD, koja je vrhovni komandant NATO-a.
Hrvati su vekovima bili uย sastavu austrijske drลพave, aย kasnije Austrougarske, ali je, kako naglaลกava Nikola B. Popovicฬ, sve vreme negovana ideja sopstvene samostalne drลพave. U 19. veku, kad se odmaklo uย razvoju nacije, formulisana je evropska ideja da je nacija jednako drลพava. Tamoลกnji politiฤari su 1919. godine morali daย objaลกnjavaju narodu zaลกto su napravili drลพavu sa Srbima, aย naveli su daย bi inaฤe ostali naย ฤetiri ลพupanije. Rak-rana Kraljevine Jugoslavije, istiฤe taj istoriฤar, bilo je hrvatsko pitanje iย teลพnja daย stvore samostalnu drลพavu.
Pokuลกavali su daย naฤu saveznike uย evropskim drลพavama. U Francuskoj nisu mogli, jer je bila uย iskrenom savezu sa kraljem Aleksandrom Karaฤorฤevicฬem, pa su naลกli saveznika uย Hitleru. I Nezavisna Drลพava Hrvatska je, prema Tuฤmanovoj taฤnoj kvalifikaciji, izraz povjesnih teลพnji hrvatskog naroda daย ima svoju drลพavu. Tada je cementirano prijateljstvo sa Nemaฤkom. Razbijanjem Jugoslavije devedesetih godina je ultranacionalni ลกovinistiฤki pokret naลกao saveznika uย Nemaฤkoj.
Bosna iย Hercegovina
Danas podrลกka polovini Bosne iย Hercegovine dolazi od strane Ruske Federacije, aย celokupnoj Bosni naย osnovu Dejtona od EU, SAD.
U Bosni iย Hercegovini neย ลพivi jedna nacija koja ลพeli daย stvori svoju drลพavu naย toj teritoriji, aย istoriฤar Popovicฬ podsecฬa daย su stari politiฤari uย Austriji pisali daย Bosna neย moลพe daย bude drลพava, jer nema naciju. Takoฤe je, navodi sagovornik Sputnjika, iย Henri Kisindลพer 1991. godine rekao daย Bosna iย Hercegovina neย moลพe daย bude drลพava, jer nema jednu naciju.
Danas boลกnjaฤki entitet ลพeli daย celokupnu Bosnu veลพe sa srednjevekovnom Bosnom, ลกto je, prema Popovicฬevom miลกljenju, potpuno nemogucฬa konstrukcija, jer su stanovnici srednjevekovne Bosne bili Srbi koji su negovali ideju Nemanjicฬke drลพave.
Drลพavne pretenzije stanovnika Bosne iย Hercegovine posle Berlinskog kongresa iลกle su uย pravcu da je muslimansko iย hrvatsko stanovniลกtvo silom prilika uลกlo u jugoslovensku drลพavu. Simpatije katoliฤkog stanovniลกtva prema Vatikanu, Italiji, iย Nemaฤkoj su ostale, kao iย simpatije muslimanskog stanovniลกtva prema Turskoj.
Povoljna prilika, podsecฬa Popovicฬ, bila je ลกto je kralj Aleksandar bio uย prijateljskim odnosima sa Kemalom Ataturkom, ali su krajnje nacionalne pretenzije izaลกle naย videlo 1941. godine, kada su naย teritoriji Hrvatske iย Bosne iย Hercegovine Srbi oznaฤeni zaย neprijatelje.
Makedonci
Makedonci nisu imali nikad svoju drลพavu, tvrdi Nikola B. Popovicฬ, aย savremeni Makedonci, ลกto je nonsens, poriฤu svoje slovensko poreklo iย ลพele svoju savremenu drลพavu daย ukorene uย antiฤkoj istoriji. Savremena, Vardarska Makedonija je postala republika uย sastavu FNRJ 1945. godine iย dobila impuls uย konstituisanju svoje nacije.
Albanci
Albanska situacija je beskrajno jasna, napominje akademik Popovicฬ, gde od kraja 19. veka teฤe konstituisanje njihove nacije.
Taj svet, koji je ลพiveo naย teritoriji turskog carstva, zvao se, kako kaลพe, ล iptari, zvali su ga Arbanasima, Arnautima iย tek uย naลกe dane su ti ล iptari naย teritoriji Srbije sebe proglasili daย su pripadnici albanske nacije, ฤime su dali doย znanja daย su Albanci tamo njihovi sunarodnici.
To je, istiฤe Popovicฬ, prva izjava koja cilja daย se stvori zajedniฤka albanska drลพava tamo gde oni misle daย su naย svojoj zemlji, aย trenutno su skovali termin prirodna Albanija.
Njihov nacionalni pokret je jedno vreme bio protiv turske carevine. Meฤutim, sย obzirom naย istovetnost religije, oni su se ujedinili iย u Prvom svetskom ratu.
Albanci su bili protiv jugoslovenske drลพave, bili su protiv Antante, aย u Drugom svetskom ratu uลพivali su podrลกku faลกistiฤke Italije, jer je Kosovo bilo okupaciona zona Italije. U najnovije vreme uลพivaju podrลกku SAD iย EU.
Podrลกka Albancima od strane NATO-a je uย direktnoj suprotnosti sa interesima Grฤke, sa interesima celovite Crne Gore iย Srbije iย srpskog naroda uย celini.
Srbi
Krajem 19. veka dolazi doย Berlinskog kongresa iย do tada je Srbija uลพivala viลกedecenijsko prijateljstvo sa Ruskom carevinom.
Podudarnost interesa Rusije iย Srba, ali iย Bugara, napominje sagovornik Sputnjika, bila je istovetna uย odnosu naย Tursku.
Rusija je vrlo oprezno, naย suptilan naฤin, davala podrลกku bugarskom nacionalnom pokretu, ali iย srpskom, daย stvore svoje nacionalne drลพave.
Bugari iย Srbi su teลพili daย imaju savezniลกtvo sa Rusijom iย u tome su uspevali. Imali su perioda kad su uspevali daย imaju saveznike uย Austrougarskoj. Kao Srbija naย Berlinskom kongresu.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com