BEOGRAD – U porodičnoj kući jednog od najznačajnijih srpskih arhitekata Milana Zlokovića (1898-1965), spomeniku kulture i prvoj zgradi moderne arhitekture u Srbiji, 2. oktobra biće potpisan protokol o saradnji između Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Fondacije Milan Zloković na zaštiti graditeljskog nasleđa ostalog u Beogradu iza Zlokovića, profesora Arhitektonskog fakulteta.
Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, uz podršku Fondacije Milan Zloković, počev od 2017. godine, realizuje više projekata vezanih za očuvanje graditeljskog nasleđa Milana Zlokovića u Beogradu.
To su sanacija fasade Univerzitetske dečije klinike, najznačajnijeg Zlokovićevog dela, spomenika kulture, koju očekuje rekonstrukcija i povratak u originalno stanje u okviru projekta izgradnje nove klinike – tzv. Tiršove 2, proglašenje zgrade Fiat – Jugoauto za spomenik kulture, uspostavljanje režima prethodne zaštite na vilama Prendić i Šterić, priprema zgrade Josipa Šojata u ulici Kralja Milutina za proglašenje u spomenik kulture, velika izložba „Moderna Beograda – Arhitektonska baština prestonice“, koja je održana Narodnoj banci Srbije u septembru ove godine. Milan Zloković rođen je u Trstu u srpskoj pomorskoj porodici poreklom iz Boke Kotorske.
Nemačku osnovnu školu i Realsćule završio je u Trstu, a 1915. godine otpočeo studije u Gracu.
Posle rata emigrirao je u Beograd, upisao Tehnički fakultet i 1921. godine diplomirao na Odseku za arhitekturu.
Studije je nastavio u Parizu, a po povratku u Beograd izabran je za asistenta na Odseku za arhitekturu na Tehničkom fakultetu.
Ceo svoj radni vek proveo je na Arhitektonskom fakultetu, kao docent, a zatim kao profesor, neprekidno do smrti.
Zajedno sa arhitektama Branislavom Kojićem, Dušanom Babićem i Janom Dubovijem, 1928. godine osnovao je Grupu arhitekata modernog pravca u Beogradu, koja je značajno doprinela uspostavljanju diskursa moderne arhitekture u Srbiji.
Milan Zloković je izradio ukupno oko 170 projekata i osvojio oko 60 nagrada i otkupa na arhitektonskim konkursima, najvećim delom u periodu između dva svetska rata.
U tom periodu imao je i 40 izvedenih zgrada – privatnih kuća i vila, poslovnih i javnih zgrada.
Od najznačajnijih izvedenih objekata izdvajaju se sopstvena kuća na Neimaru (1927), kao prva moderna zgrada u Srbiji i Univerzitetska dečija klinika u Beogradu (1933), smatrana za najznačajniji objekat zrele moderne u Srbiji.
Dobitnik je Sedmojulske nagrade Republike Srbije za životno delo 1963. godine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com