Planinska odmaraliลกta na srednjim nadmorskim visinama u blizini Sarajeva, tradicionalno zavisna od zimskih sportova, polako ali sigurno se menjaju da bi privukla letnje turiste, piลกe danas ameriฤka agencija AP.
„Nekada smo se oslanjali na sneg, ali ne moลพemo pobecฬi od ฤinjenice da cฬe snega od sada verovatno biti na nadmorskim visinama iznad 2.500 metara, a naลกe planine nisu toliko visoke“, rekao je Haris Fazlagicฬ, predsednik Turistiฤke organizacije Sarajeva.
Fazlagicฬ smatra da proลกirenjem letnje ponude planinska odmaraliลกta mogu privucฬi turiste da „pobegnu“ od vrucฬine i visokih cena tradicionalnih odmora na moru, duลพ jadranske obale Hrvatske i Crne Gore.
Rekao je da je povecฬanje privlaฤnosti podruฤja BIH tokom cele godine buducฬnost turizma, ali je priznao da je to dugoroฤna strategija.
Godine 2017, posle nekoliko zima sa malo snega, planine Jahorina i Bjelaลกnica u blizini Sarajeva poฤele su da proลกiruju letnju ponudu. Te planine koje su bile domacฬin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, visoke su 1.906 i 2.067 metara.
Sada tokom cele godine rade ลพiฤare. odakle je pogled ลพivopisan i stalno se dodaju nove planinarske, biciklistiฤke i ATV staze i ture.
„Vreme ovde je fantastiฤno – uopลกte nije vrucฬe“, rekao je Duลกko Kurtovicฬ, posetilac iz Doboja, dok je proลกle nedelje ลกetao tokom kratkog odmora na Jahorini, prenosi AP.
Kao i drugi posetioci koji su istraลพivali ลกumske staze i vozili se ลพiฤarama oko Sarajeva, Kurtovicฬ je bio obuฤen za toplo letnje vreme, ali tu temperature obiฤno ostaju izmeฤu 24 i najviลกe 30 stepeni Celzijusa.
Takvo vreme je dobrodoลกla promena za turiste, jer priobalni regioni u Centralnoj i Istoฤnoj Evropi poslednjih godina imaju sve ฤeลกcฬe i duลพe talase vruฤine, s temperaturama koje ฤesto dostiลพu 40 stepeni Celzijusa.
Vasilije Kneลพevicฬ koji vodi ture „kvadovima“ po najviลกim vrhovima Jahorine, napomenuo je da, iako je skijaลกka sezona bila „mrak“ zbog nedostatka snega, „leto je fantastiฤno“.
Poslovanje moลพda raste u planinama Sarajeva, ali je i dalje daleko manje profitabilno od primorskih destinacija u susednoj Hrvatskoj, gde turizam donosi do 20 odsto bruto domacฬeg proizvoda, primeฤuje AP.
Tako se, samo pet sati voลพnje od Sarajeva, drevni grad Dubrovnik bori s obiljem turista. Za razliku od svojih bosanskih kolega koji pokuลกavaju da povecฬaju broj posetilaca, piลกe AP, dubrovaฤke turistiฤke vlasti su fokusirane na upravljanje guลพvom, ograniฤavajucฬi broj turista koji se iskrcavaju sa brodova za krstarenje na 4.000 u bilo kojem trenutku tokom dana i ograniฤavajucฬi saobracฬaj oko Starog grada na lokalne imaoce dozvola za to.
Uprkos ovim ograniฤenjima i ekstremnim letnjim vrucฬinama, Dubrovnik je zabeleลพio skoro dva miliona nocฬenja u prvih sedam meseci 2025. godine, ลกto je skoro dvostruko viลกe nego u regionu Sarajeva.
Dok klimatske promene vode Bosnu i Hrvatsku ka razliฤitim turistiฤkim strategijama, obe zemlje dele zajedniฤki cilj: da „produลพe sezonu“ i postanu „turistiฤka destinacija tokom cele godine“, reฤi su Aide Hodลพicฬ iz Turistiฤke zajednice Dubrovnika, piลกe AP.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com