Evropa vapi za ovim zanimanjima

ล vajcarskoj trenutno nedostaje 42.778 zanatlija, koji su ujedno i najtraลพenija radna snaga na trลพiลกtu rada. Tamoลกnja preduzeฤ‡a raspisala su ukupno 198.097 slobodnih radnih mesta, a najviลกe im nedostaju elektromonteri, instalateri, stolari, zidari, moleri… Prema podacima ลกvajcarskih sluลพbi, broj radnih mesta za zanatlije drastiฤno raste od 2015. kada je zemlji nedostajalo 23.976 takvih profila. Otad se broj nedostajuฤ‡ih radnika maltene udvostruฤio, ali to zasad ne znaฤi da ฤ‡e ล vajcarska uskoro masovno prigrliti novu radnu snagu i iz Srbije, kao ลกto uveliko rade Nemaฤka, Austrija, Slovenija ili Hrvatska. Prednost ipak imaju graฤ‘ani EU, a Hrvatska ostaje jedina drลพava ฤlanica EU ฤiji graฤ‘ani ne mogu ลพiveti i raditi u ล vajcarskoj, veฤ‡ moraju imati radnu dozvolu ako ลพele da ostanu u toj zemlji viลกe od tri meseca, u skladu s kvotom koju je ล vajcarska uvela. Kada je reฤ o naลกim ljudima, da bi dobili radnu dozvolu i vizu, potrebno je da dobiju i poziv od zainteresovane kompanije ili poslovnog partnera iz ล vajcarske. Poลกto Srbija nema potpisan meฤ‘udrลพavni sporazum sa tom zemljom (zasad ima samo sa BiH, Slovenijom, Belorusijom), kojim bi se regulisalo zapoลกljavanje srpskih radnika, naลกi graฤ‘ani mogu da ugovore posao preko agencija ili na svoju ruku. Uz to, drลพavljani treฤ‡ih zemalja mogu biti angaลพovani u ล vajcarskoj samo ako niko sa jednakim kvalifikacijama ne moลพe biti pronaฤ‘en u ล vajcarskoj ili u drลพavi ฤlanici EU. To sve ne znaฤi da nema nade za sve one koji, trbuhom za kruhom, planiraju da odu da rade u ovu alpsku zemlju, ali tamoลกnja potraลพnja za radnicima ipak nije generalno dobra vest za Srbiju koja i te kako kuburi sa kvalitetnim zanatlijama na trลพiลกtu rada. Statistika manje-viลกe pokazuje da radnika ima, jer je za prva ฤetiri meseca ove godine oko 180.000 zanatlija najrazliฤitijih profila zvaniฤno traลพilo posao u Srbiji. Ipak, potraลพnje za njima nema u tolikoj meri, pa ovu suprotnost u Privrednoj komori graฤ‘evinske industrije Srbije opravdavaju time da je prave majstore teลกko naฤ‡i.

โ€“ Najstruฤniji su uvek angaลพovani, za njih stalno ima posla, zato najฤeลกฤ‡e i rade privatno, na crno. Za razliku od njih, na birou rada su evidentirani svi oni koji nisu dovoljno kvalifikovani. To su ljudi koji nisu u ovom trenutku potrebni poslodavcima โ€“ smatra Goran Rodiฤ‡, potpredsednik komore, dodajuฤ‡i da Srbija kuburi sa kvalitetnom radnom snagom jer se ona iseljava iz zemlje, jureฤ‡i za boljom zaradom.

โ€“ Osim dnevnica, koje su negde tamo znatno veฤ‡e, majstori imaju plaฤ‡en smeลกtaj i obezbeฤ‘en posao na duลพe staze. Zaลกto onda ne bi otiลกli u druge zemlje โ€“ pita Rodiฤ‡.

Baลก sa nedostatkom struฤne radne snage ovih dana suoฤava se i austrijski proizvoฤ‘aฤ sokova โ€žFanerโ€, kojeg je taj problem koลกtao pet do deset odsto obrta. Tamoลกnji struฤnjaci smatraju da je za reลกavanje tog problema neophodno investirati u obrazovanje, ali i da Austrija mora biti otvorena za kvalifikovanu imigraciju.

โ€žFanerโ€ inaฤe preraฤ‘uje voฤ‡e joลก od 1856, a izvozi u viลกe od 80 zemalja sveta. Zapoลกljava 850 ljudi, a proลกle godine imao je obrt u visini od 298 miliona evra.

Razlozi odlaska su najฤeลกฤ‡e ekonomske prirode

Oko 35.000 ljudi godiลกnje napuลกta Srbiju, ลกto je oko 100 stanovnika dnevno. Istraลพivanje Instituta za razvoj โ€žTroลกkovi emigracije mladih iz Srbijeโ€ pokazuje da drลพavni troลกkovi odlaska mladih iznose 1,2 milijarde evra godiลกnje, ลกto ฤini neลกto manje od tri odsto BDP-a. Razlozi njihovog odlaska su, nedavno je podsetio prof. dr Dragan Lonฤar, prodekan za saradnju sa privredom sa Ekonomskog fakulteta, dominantno ekonomske prirode, ali znaฤajan udeo imaju nezadovoljstvo ambijentom i odsustvo perspektive. Prema miลกljenju dr Lonฤara, ulaskom u EU neฤ‡e se okonฤati odliv ljudi iz zemlje ลกto se moลพe videti na primerima Bugarske, Rumunije i Hrvatske.

(Marija Brakoฤeviฤ‡, „Politika“)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com