ล vajcarskoj trenutno nedostaje 42.778 zanatlija, koji su ujedno i najtraลพenija radna snaga na trลพiลกtu rada. Tamoลกnja preduzeฤa raspisala su ukupno 198.097 slobodnih radnih mesta, a najviลกe im nedostaju elektromonteri, instalateri, stolari, zidari, moleri… Prema podacima ลกvajcarskih sluลพbi, broj radnih mesta za zanatlije drastiฤno raste od 2015. kada je zemlji nedostajalo 23.976 takvih profila. Otad se broj nedostajuฤih radnika maltene udvostruฤio, ali to zasad ne znaฤi da ฤe ล vajcarska uskoro masovno prigrliti novu radnu snagu i iz Srbije, kao ลกto uveliko rade Nemaฤka, Austrija, Slovenija ili Hrvatska. Prednost ipak imaju graฤani EU, a Hrvatska ostaje jedina drลพava ฤlanica EU ฤiji graฤani ne mogu ลพiveti i raditi u ล vajcarskoj, veฤ moraju imati radnu dozvolu ako ลพele da ostanu u toj zemlji viลกe od tri meseca, u skladu s kvotom koju je ล vajcarska uvela. Kada je reฤ o naลกim ljudima, da bi dobili radnu dozvolu i vizu, potrebno je da dobiju i poziv od zainteresovane kompanije ili poslovnog partnera iz ล vajcarske. Poลกto Srbija nema potpisan meฤudrลพavni sporazum sa tom zemljom (zasad ima samo sa BiH, Slovenijom, Belorusijom), kojim bi se regulisalo zapoลกljavanje srpskih radnika, naลกi graฤani mogu da ugovore posao preko agencija ili na svoju ruku. Uz to, drลพavljani treฤih zemalja mogu biti angaลพovani u ล vajcarskoj samo ako niko sa jednakim kvalifikacijama ne moลพe biti pronaฤen u ล vajcarskoj ili u drลพavi ฤlanici EU. To sve ne znaฤi da nema nade za sve one koji, trbuhom za kruhom, planiraju da odu da rade u ovu alpsku zemlju, ali tamoลกnja potraลพnja za radnicima ipak nije generalno dobra vest za Srbiju koja i te kako kuburi sa kvalitetnim zanatlijama na trลพiลกtu rada. Statistika manje-viลกe pokazuje da radnika ima, jer je za prva ฤetiri meseca ove godine oko 180.000 zanatlija najrazliฤitijih profila zvaniฤno traลพilo posao u Srbiji. Ipak, potraลพnje za njima nema u tolikoj meri, pa ovu suprotnost u Privrednoj komori graฤevinske industrije Srbije opravdavaju time da je prave majstore teลกko naฤi.
โ Najstruฤniji su uvek angaลพovani, za njih stalno ima posla, zato najฤeลกฤe i rade privatno, na crno. Za razliku od njih, na birou rada su evidentirani svi oni koji nisu dovoljno kvalifikovani. To su ljudi koji nisu u ovom trenutku potrebni poslodavcima โ smatra Goran Rodiฤ, potpredsednik komore, dodajuฤi da Srbija kuburi sa kvalitetnom radnom snagom jer se ona iseljava iz zemlje, jureฤi za boljom zaradom.
โ Osim dnevnica, koje su negde tamo znatno veฤe, majstori imaju plaฤen smeลกtaj i obezbeฤen posao na duลพe staze. Zaลกto onda ne bi otiลกli u druge zemlje โ pita Rodiฤ.
Baลก sa nedostatkom struฤne radne snage ovih dana suoฤava se i austrijski proizvoฤaฤ sokova โFanerโ, kojeg je taj problem koลกtao pet do deset odsto obrta. Tamoลกnji struฤnjaci smatraju da je za reลกavanje tog problema neophodno investirati u obrazovanje, ali i da Austrija mora biti otvorena za kvalifikovanu imigraciju.
โFanerโ inaฤe preraฤuje voฤe joลก od 1856, a izvozi u viลกe od 80 zemalja sveta. Zapoลกljava 850 ljudi, a proลกle godine imao je obrt u visini od 298 miliona evra.
Razlozi odlaska su najฤeลกฤe ekonomske prirode
Oko 35.000 ljudi godiลกnje napuลกta Srbiju, ลกto je oko 100 stanovnika dnevno. Istraลพivanje Instituta za razvoj โTroลกkovi emigracije mladih iz Srbijeโ pokazuje da drลพavni troลกkovi odlaska mladih iznose 1,2 milijarde evra godiลกnje, ลกto ฤini neลกto manje od tri odsto BDP-a. Razlozi njihovog odlaska su, nedavno je podsetio prof. dr Dragan Lonฤar, prodekan za saradnju sa privredom sa Ekonomskog fakulteta, dominantno ekonomske prirode, ali znaฤajan udeo imaju nezadovoljstvo ambijentom i odsustvo perspektive. Prema miลกljenju dr Lonฤara, ulaskom u EU neฤe se okonฤati odliv ljudi iz zemlje ลกto se moลพe videti na primerima Bugarske, Rumunije i Hrvatske.
(Marija Brakoฤeviฤ, „Politika“)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com