BEOGRAD – Višak sredstava u budžetu za 2020. godinu u iznosu od oko 45 milijardi dinara trebalo bi iskoristiti za podsticanje privrednog rasta i investicije u infrastrukturu, prevashodno komunalnu i zaštitu životne sredine, ocenili su danas predstavnici Fiskalnog saveta.
Fiskalni savet preporučuje da se oko 20 milijardi dinara slobodnih sredstava iskoristi za smanjenje poreskog opterećenja na rad, a preostalih 25 do 30 milijardi dinara u infrastrukturu, komunalnu, pre svega, kao i zaštitu životne sredine.
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je na konferenciji za novinare da je osnovni problem privrede Srbije nedovoljan privredni rast, koji je, kako ističe, ispod nivoa koji je potreban Srbiji.
Fiskalni savet predviđa dodatno usporavanje rasta naredne godine.
Preliminarna projekcija predviđa da bi on 2020. mogao da bude oko tri odsto, što je kako, ističe Petrović, manje u odnosu na rast u drugim zemljama centralne i istočne Evrope.
„Zato mislimo da dodatna sredstva treba iskoristiti za podsticanje privrednog rasta za sledeću godinu kako bi on mogao da bude veći u narednim godinama“, ocenio je Petrović.
Što se tice investicija u infrastrukturu, predstavnici Fiskalnog saveta navode da su najneophodnije one koje bi išle u zaštitu životne sredine jer je u toj oblasti, isticu, stanje katastrofalno.
Fiskalni savet ukazuje i da su rebalansom budzdeta za 2019. ova slobodna sredstva već dobrim delom potrošena, tačnije trećina viška sredstava, i usmerena ka rastu plata u državi od preko 9, 5 odsto.
Petrović kaže da je toliki rast plata ekonomski neopravdan i da će podstaći samo potrošnju i da bi bi opravdan rast bio na nivou ko 5, 5 odsto.
„Novac dat u investicije, efektniji je nego dat u potrošnju”, ističe Petrović.
Povećanje plata u pojedinim sektorima, kaže urađeno je bez „neke prateće analize“.
Predstavnici Fiskalnog saveta ističu i da je neopradvano šo je samo za opremanje vojske i policije namenjeno 10 milijardi.
„Mi već imamo porast izdvajanja rashoda za opremanje vojske i policije, već su budžetom iz 2019. bila planirana sredstva za tu namenu na visokom nivou – tri puta veći nego u zemljama Centralne i Istočne Evrope. Sada i taj visok nivo se dodatno povećava“, kaže Petrović.
Fiskalni savet ocenjuje i da uspešno sprovedena fiskalna konsolidacija iz 2015. godine ima odložene pozitivne efekte na budžet. Uravnoteženi budžet u prethodnim godinama uticao je na smanjenje javnog duga, a uticaće i na smanjenje izdataka za plaćanje kamata, kaže Petrović.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com