BEOGRAD – U Srbiji radi vise od 400 inovativnih startapova i naลกa zemlja je prema ocenama relevantnih istraลพivaฤa u ovoj oblasti jedna od vodeฤih zemalja u svetu, izjavio je danas ministar bez portfelja zaduลพen za inovacije i tehnoloลกki razvoj u Vladi Srbije Nenad Popoviฤ i naveo da je najveฤi broj startapa nastao u poslednje tri godine.
„Prema podacima meฤunarodnih istraลพivaฤa oko 64 odsto naลกih startapova je iz oblasti razvoja IT softvera, 15 odsto iz oblasti razvoja hardvera. Oni oko 50 odsto proizvoda plasiraju na trลพiลกte Evropske unije, a oko 40 odsto na trลพiลกte SAD“, rekao je on otvarajuฤi konferenciju o startap preduzetniลกvtu „Startap-stani na crtu“.
Konferencija je okupila vise od 80 predstavnika regionalnih startap centara, uspeลกnih preduzetnika, investitora kao i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj i Svetske banke, a njena centralna tema su inovacije u startapima.
Popoviฤ je takoฤe naveo da su oko 50 odsto osnivaฤa startapova mladi izmeฤu 30 i 39 godina, a kao posebno pohvalno je naveo da je meฤu osnivaฤima i 20 odsto ลพena, dok je pre ลกest godina ovaj procenat iznosio samo ฤetiri.
Takoฤe i da se 93 odsto njih finansira iz sopstvenih sredstava.
Govoreฤi o tome ลกta je drลพava uradila na pomoฤi razvoju startapova on je izmeฤu ostalog naveo potpisivanje ugovora sa holandskom kompanijom „Dil rum kompani“ radi implementacije platfome za predstavljanje ekosistema Srbije.
To bi trebalo da pomogne boljem predstavljaju naลกih startapa na ลกirem meฤunarodnodnom trลพistu, buduฤi da je reฤ o najpoznatijoj globalnoj bazi podataka, a poฤetak rada ove platforme se oฤekuje za oko mesec do mesec i po dana.
Istakao je i da podaci za 2022. godinu Direktorata za istraลพivanje pri Evropskoj komisiji pokazuju da Srbija belezi stalni rast inovacionog indeksa od 2015. godine i da je ta stopa rasta 15,6 odsto i mnogo je veฤa od proseka zemalja EU koji je iznosio 9,9 odsto.
„Po tome smo jedan od lidera u Evropi, a navedeno je da se Srbija posebno istiฤe u inovacijama koje nisu vezane za istraลพivanja i razvoj veฤ za proizvode i poslovne procese ลกto je potpuno novo za naลกe startape“, rekao je Popoviฤ.
Naveo je i ocenu poznatih startapa iz Silicijumske doline koji su Srbiji dali ocenu 10 za rast investiicija, a naลก inลพenjerski kadar su ocenili meฤu pet najboljih u svetu.
Podsetio je da je Vlada Srbije sa uฤesnicima startap ekosistema u Srbiji donela strategiju razvoja ovog sektora do 2025. godine i ukazao da u sledeฤem periodu naลกa zemlja neฤe imati dovoljan broj inลพenjera.
„Mi viลกe nemamo nezaposlenih inลพenjera a u Evropi ih nedostaje blizu milion. Moja poruka mladima je da idu na tehniฤke fakultete i da im je tako buduฤnost zagarantovana, kao ลกto je nekada bilo“, rekao je Popoviฤ.
Ocenio je da su inลพenjeri i inovatori najbolji resurs koji Srbija ima i poruฤio inลพenjerima da bi od ฤistog programiranja i kodiranja trebalo maksimalno da se usmere na inovacije u direktnu proizvodnju, da rade na programiranju proizvoda, servisa, usluga.
Naveo je da se na srpskim univerzitetima svake godine iลกkoluje viลกe od 3.000 inลพenjera i da bi taj broj u sledeฤim godinama trebalo da bude veฤi, ลกto bi pomoglo razvoju u tehnoloลกkim inovacijama i razvoju zemlje uopลกte.
Prema njegovim reฤima, akademske obrazovne institucije kao neka vrsta inkubatora ne mogu to same da rade ako se ne ukljuฤe i poslovni sektor i drลพava.
Popoviฤ je naveo i da je u prethodnih ลกest godina u Srbiji otvoreno 25 regionalnih inovacionih startap centara i i istakao da razvoj inovacione infrastrukture mora da se nastavi.
Ukazao je i na problem sa kojim se ne suoฤava samo Srbija veฤ i cela Evropa, a tiฤe se akvizicije dobrih startapa najvise od strane ameriฤkih kompanija.
Zato se i u Evropskoj uniji radi na tome da se za sledeฤe dve godine pripreme veliki investicioni fondovi koji bi bili usmereni na fianansiranje dela startapa.
Jedna od tema danaลกnje konferencije bila je i da li je sada s obzirom na krizu u celom svetu pametno pokretati startape, a Vladimir ฤukanoviฤ iz ID Interaktiv dizajna je istakao da je uvek dobra situacija za poฤinjanje i da nema sasvim direktne korelacije izmeฤu kretanja bruto-domaฤeg proizvoida, odnosno materijalnog stanja graฤana i privrede i uspeha startapa.
„Ako se ima dobra ideja, moลพe da se radi“, kratko je ocenio ฤukanoviฤ.
Sliฤan stav izneo je i Dejan Toniฤ iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i istakao da je sada dobar trenutak pogotovu u Srbiji za pokretanje startapa za sve koji imaju dobru ideju, dobar tim i jasnu viziju razvoja svoga posla i ko je uspeo da na makar malom trลพiลกtu svoju ideju testira.
Prema njegovim reฤima, ima i zainteresovanih finansijera, odnosno kako je rekao sada ima pet, ลกest izvora finansiranja u Srbiji koji na najniลพem nivou mogu da pomognu razvoj startapa.
Viลกi struฤnjak za razvoj privatnog sektora u Svetskoj banci Duลกko Vasiljeviฤ je rekao da Svetska banka radi na razvoju inovacija i inovativnog preduzetniลกtva viลกe od deceniju i to zajedno sa Vladom Srbije i u saradnji sa Evropskom unijom (EU).
„To radimo kroz niz projekata, a trenutno imamo aktivan projekat podrลกke inovacijama i inovativnom preduzetniลกtvu koji ukljuฤuje zajam od 43 miliona evra i donaciju od EU od 40 miliona evra“, rekao je Vasiljeviฤ.
Istakao je da Svetska banka inovacijama pristupa ลกire, u sistemskom kontekstu, pa pored podrลกke preduzetnicima neguje i saradnju u oblasti nauke kroz podrลกku nauฤno-istraลพivaฤkom radu.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com