BEOGRAD – Cena akcija NIS-a pre rata u Ukrajini kretala se oko 650 dinara, zatim je usledio pad na oko 480 dinara, a sada je na nivou od 580 dinara.
Berzanski analitiฤar Branislav Jorgiฤ kaลพe za Tanjug da je razlika u ceni od gotovo 100 dinara po akciji NIS-a od poฤetka rata u Ukrajini prava slika berze i da je poฤetak uvoฤenja sankcija ruskim kompanijama uticao i na vrednost akcija NIS-a.
„U ovom periodu ne radi se o velikim obimima transakcija, proseฤno dnevno oko 1,6 miliona do dva miliona dinara“, kaลพe Jorgiฤ.
Napominje da je sa vrednoลกฤu akcija od 650 dinara ukupna vrednost NIS-a bila oko 900 miliona evra, a pri padu na 480 dinara za akciju i vrednost je pala na oko 700 miliona evra.
„Sa poฤetkom rata i uvoฤenjem sankcija prema Rusiji i ruskim kompanijama cena akcija NIS-a je poฤela da pada, jer se pojavila opasnost da bi eventualno te sankcije mogle da se odnose i na NIS, jer je Gasprom veฤinski vlasnik“, rekao je Jorgiฤ.
Najniลพa cena akcija u ovom periodu bila je u trenutku kada se pojavila moguฤnost da bi mogao da bude zatvoren Jadranski naftovod ฤime bi NIS Rafinerija nafte ostala bez sirovina, navodi on.
„Ovih dana se pojavila informacija da bi eventualno Gaspromnjeft mogao da proda udeo u NIS-u azerbejdลพanskoj naftnoj kompaniji i to je poveฤalo raspoloลพenje kod investitora i cena je krenula na gore“, rekao je on.
Jorgiฤ podseฤa da je knjigovodstvena cena NIS-a
2,1 milijardi evra, ลกto daje vrednost po akciji oko 1.533 dinara.
Dodaje da razlika u knjigovodstvenoj i trลพiลกnoj ceni kompanije pokazuje svu opasnost sankcija prema NIS-u, te napominje da su neke neformalno uvedene NIS-u joลก od 2014. godine, a da bi u nekom oลกtrijem obliku mogle biti uvedene u buduฤem periodu.
„U berzanskom poslovanju uvek postoje rizici, trenutno su vrlo visoki imajuฤi u vidu neizvesnost vlasniฤke strukture NIS-a, i to je toj kompaniji osnovni problem u situaciji moguฤih sankcija“, rekao je on.
Jorgiฤ smatra da NIS dobro posluje, ลกiri svoje trลพiลกte, tehnoloลกki napreduje i da bi kao takav potencijalno mogao da bude dobra investicija.
„Kada priฤamo o moguฤnosti preprodaje strateลกkom partneru, i da se tu pojavi neka velika naftna kompanija kao vlasnik, tu postoji neizvesnost po pitanju kakav ฤe biti odnos buduฤeg vlasnika u pogledu upravljanja, razvoja i ลกirenja“, rekao je on.
Podsetio je na negativno iskustvo hrvatske naftne kompanije INA koja je pre privatizacije bila vodeฤa u regionu, a sa prodajom veฤinskog paketa MOL-u doลกlo je do stagnacije, pa i nazadovanja te se ona pretvorila u „mreลพu pumpi za prodaju goriva“.
Preko 10 odsto akcija NIS-a je u rukama fiziฤkih lica, a akcije te kompanije ranije su graฤani Srbije dobili bez naknade.
„Ima i dosta graฤana koji su investirali, kupovali akcije od prvobitnih vlasnika akcija sa nadom da ฤe ostvariti zaradu. Moje specifiฤno razmiลกljanje je da bi moลพda u ovoj situaciji drลพava mogla da otkupi akcije NIS-a od Gasproma, privremeno, a da ih zatim preproda na Beogradskoj berzi graฤanima, investicionim fondovima, osiguravajuฤim druลกtvima i investicionim bankama“, smatra on.
Kaลพe da bi tako graฤani dobili poveฤanu moguฤnost investiranja na Beogradskoj berzi.
„To bi bio odreฤeni oblik ลกtednje, a sa druge strane NIS bi dobio pouzdani sistem upravljanja, kontrole sa ciljem da se proลกiri njihovo trลพiลกte, i efikasnost poslovanja zarad dobrobiti samih ulagaฤa“, rekao je on Tanjugu.
Dodao je da je teลกko proceniti u kom ฤe pravcu iฤi razvoj dogaฤaja oko NIS-a, jer ฤe zavisiti pre svega od odnosa Zapada prema Gaspromu, odnosu da li ฤe biti novih sankcija.
„Sankcije nam lebde nad glavom. Ukoliko to reลกimo u pogledu vlasniฤke strukture, a moj predlog je jedan od moguฤih. To bi mogla da bude dobra investicija imajuฤi u vidu da je trลพiลกna vrednost po akciji sada neลกto manja od 600 dinara, a da je knjigovodstvena vrednost 1.500 dinara. To je velika razlika“, rekao je on.
Jorgiฤ podseฤa da NIS isplaฤuje gotovo redovno dividende koji su na nivou od tri, ฤetiri odsto vrednosti akcija, te poruฤuje da bi za graฤane akcije te kompanije mogao biti jedan dobar oblik ลกtednje.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com