BEOGRAD – Agencija za osiguranje depozita kao stečajni upravnik juče je ponudila na ustupanje uz naknadu portfelj nominalne vrednosti veće od milijardu evra koji čine potraživanja osam banaka u stečaju, a u istu svrhu u ime i za račun Republike Srbije ponuđena su i potraživanja prema pravnim licima čija je nominalna vrednost 772,7 miliona evra.
Ponuda za ustupanje uz naknadu potraživanja banaka u stečaju i države prema pravnim licima čija je nominalna vrednost 1,82 milijarde evra je očekivan potez i deo strategije rešavanja loših potraživanja čije unovčavanje se sada pokušava.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić dodaje da će pravu vrednost potraživanja odrediti – tržište.
„To je deo strategije koja je pre par godina postavljena od strane regulatnornih tela, Narodne banke Srbije prvenstveno, kao i Agencije za osiguranje depozita i sanacije banaka, i u koordinaciji sa Ministarstvom finansija“, objašnjava Grubišić za Tanjug.
Najveće ponuđeno je potraživanje Beobanke a.d. u stečaju koje iznosi 355,5 miliona evra, sledi Nova Agrobanka ad u stečaju sa 196,8 miliona evra potraživanja, PB Agrobanka ad u stečaju – 136,3 miliona evra a 131,7 miliona evra su nominalno vredna potraživanja Privredne banke a.d. Beograd u stečaju.
U ovom paketu su potraživanja Univerzal banka a.d. u stečaju vredna 99 miliona evra, Razvojne banke Vojvodine nominalno vredna 89,9 miliona evra, Jugobanke a.d. u stečaju vredna 22,6 miliona evra i Beogradske banke a.d. u stečaju koja su nominalno vredna 17,1 milion evra.
Prodaju se, navodi Grubišić, loša potraživanja banaka u stečaju kao i države prema pravnim licima.
„Formirao se portfolio i kroz ovu strategiju pokušavamo nekako da unovčimo taj portfolio. Tržište će reći svoje u nekom redosledu poteza i proceduri koja pomalo podseća na redosled poteza kod privatizacije Komercijalne banke“, ukazuje Grubišić.
Ističe da za sada imamo samo nominalnu vrednost potraživanja a iz prvih ponuda će se videti šta tržište kaže – šta su indikativne cene.
„Pa ćemo videti ko će se kvalifikovati iz tog prvog kruga, u drugi krug i ostvariti širi pristup dokumentaciji, da je pronanalizira i da zatim da obavezujuću ponudu sa nekim depozitom“, objašnjava on i dodaje da je to je proces koji će ići ka naplati.
Kao cilje ovakve prodaje on ističe prvo smanjenje učešće NPL-ova , a zatim i rešenje problema banaka, i dodaje da je „to je deo procesa koji nezaustivljivo ide dalje“.
„Nominalna vrednost nije iznenađujuća, to su ipak četiri velike, prvo državne banke, koje su ugašene i zatim četiri banke kojima je oduzeta dozvola u periodu nakon 2010. godine pod efektima svetske ekonomske krize“.
Dakle, kaže, reč je o osam velikih finansijskih institucija i još jedan značajan portfolio državanih potraživanja nezavisno od banaka.
Ističe da do sada nije bilo ovakvih postupaka i zato je teško pretpostavljati kako će se to odvijati i koliko će trajati.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će prodaja ovih potraživanja imovinu vratiti u privredne tokove kako bi se ponovo aktivirali ovi resursi.
„Suština je da na ovaj način oslobađamo imovinu koja je godinama bila zarobljena, koja će se vratiti u privredne tokove. Glavni motiv je da se resursi ponovo aktiviraju, a da se zahvaljujući tome povećava stopa rasta“, objasnio je Mali.
U junu ove godine prodato je 240 miliona evra prvog paketa problematičnih kredita, prvi put posle 18 godina.
„Ovo je jedini pravi način, ali i pokazatelj da smo jasni u nameri da želimo da rešavamo probleme koji su kočili našu privredu mnogo godina“, rekao je Mali.
Prodaja spornih potraživanja, inače, definisana je u programu koji Srbija ima sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com