Evropa mora da pojača pritisak na predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bude odgovorniji i da održi istinski fer izbore, kako bi se izbeglo dublje demokratsko nazadovanje, piše list Fajnenšel tajms (FT).
Dok su SAD izgleda za sada napustile balkansko područje, EU i Velika Britanija nisu, ali su predugo popuštale Vučiću, navodi list i dodaje da bi Brisel i London trebalo da deluju i da iskoriste ekonomski uticaj.
„Ako to ne učine i Srbija krene dalje autoritarnim putem, neće biti samo Vučić kriv, nego i njegove zapadne pristalice koje skreću pogled“, piše londonski dnevnik.
U tekstu se navodi da, iako je Srbija samo kandidat za članstvo u EU, Vučić ima bliske veze s liderima Unije kao što su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Francuske Emanuel Makron, „ne samo kroz to što nudi mogućnost da evropske rudarske kompanije mogu da eksploatišu nalazišta litijuma u Srbiji“ u cilju veće energetske nezavisnosti Evrope.
Vučić je takođe, dodaje se, izgradio dobre odnose s bliskim saradnicima američkog predsednika Donalda Trampa tokom njegovog prvog mandata.
Osvrnuvši se na Vučićevu politiku balansiranja na globalnoj sceni i održavanja dobrih odnosa sa Moskvom, Pekingom, Briselom i Vašingtonom, FT piše da njegova rutina da se osigura „možda zaslužuje da je proučavaju“ druge države koje imaju strateška partnerstva sa više globalnih sila, ali da se kod kuće približava kraju puta jer su „frustracije zbog njegove neodgovorne i netransparentne vladavine prerasle u proteste“.
„Real-politika je odražavala želju da Srbija ne sklizne u rusku orbitu. Ali ovaj pristup više nije održiv. Vučića treba pritisnuti da bude odgovorniji i da održi istinski fer izbore; ovo je svakako neophodno za svaku nadu u članstvo u EU. Alternativa je da će Srbija krenuti putem kojim je, nažalost, krenula Gruzija, postajući lažna demokratija nad kojom EU nema uticaja i o čijim ekscesima ne može ništa više nego da izražava protest saopštenjima“, ocenjuje se u tekstu koji potpisuje urednički tim londonskog dnevnika.
FT piše da se „veterani autoritarni lideri“ posle otprilike decenije na vlasti neizbežno nađu na raskrsnici: da li da pojačaju represiju, učvrste svoj krug prijatelja kapitalista i uguše preostale nezavisne medije, ako ih uopšte ima, ili da prihvate pozive opozicije na reforme.
„Autokrate se gotovo uvek odlučuju za prvi pristup i postaju tvrdokornije. Sada, sa antivladinim demonstrantima na ulicama glavnog grada, Beograda, srpski predsednik Aleksandar Vučić se suočava sa ovim izborom“, navodi list.
Londonski dnevnik podseća da od novembra, posle stradanja 16 ljudi u urušavanju nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, demonstranti u velikom broju izlaze na ulice i da su prošle nedelje bili najnasilniji protesti sa sukobima s policijom u nekoliko gradova.
„Tokom godina, Vučić, ekstremni nacionalista u mladosti, koristio je pan-srpsko raspoloženje i iredentizam kod srpskih manjina u susednoj Bosni i na Kosovu kako bi učvrstio podršku. Ali ta karta možda gubi svoju moć“, piše FT.
Vučić bi, ocenjuje list, teoretski još mogao da ukloni ograničenja za nedržavne medije, otvori politički teren za opoziciju i pokrene istinski nezavisne istrage o skandalima poput pada nadstrešnice.
„Takvi potezi bi takođe pomogli nastojanju Srbije da se pridruži EU koje je dugo u zastoju. Ali reforme nisu put autokrate: Vučić se sve žešće obračunava“, ocenjuje FT.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com