U trendu

Demostat: Kina kupuje uticaj na Balkanu, pre svega kreditima za infrastrukturu

Kina je iskoristila dugogodišnji ignorantski odnos EU prema Zapadnom Balkanu i proširila ekonomski i politički uticaj u zemljama regiona, koji prvenstveno ostvaruje putem kredita za infrastrukturne projekte, piše danas Istraživačko-izdavački centar Demostat.

Iako EU sada pokušava da potisne takvu „tampon zonu“ sa Balkana zbog dešavanja u Ukrajini, uticaj Kine se i dalje ostvaruje uz odobrene kredite za infrastrukturne projekte, koji na prvi pogled deluju primamljivo i povoljno, ali kasnije postaju finansijski teret za zemlje Zapadnog Balkana, navodi se u tekstu.

Relativno nisku zapadnu investicionu klimu u regionu, kako se navodi, Peking uspešno koristi da ostvari svoje geopolitičke interese kroz širenje uticaja, čime se obezbeđuje dugoročna politička zavisnost na Balkanu.

Dok Rusija ima određeni uticaj kroz svoje kulturno-verske odnose sa stanovništvom na Zapadnom Balkanu, uticaj Kine se za sada ostvaruje na efikasniji način koji ima finansijsku prirodu, dodaje se.

Istovremeno, postoji i porast pozitivne percepcije Kine među stanovništvom u regionu, posebno u bivšim jugoslovenskim republikama, kroz kulturu, gde Peking pokušava da se predstavi kao alternativa zapadnom sistemu, prenosi Demostat navode makedonskog lista Slobodan pečat.

U najnovijem istraživanju Centra za analizu evropske politike (CEPA), objavljenom nedavno, navodi se da Kina ima snažan uticaj u Severnoj Makedoniji, zamlji koja je na trećem mestu po kineskom uticaju među 17 zemalja centralne i istočne Evrope, odmah iza Srbije i Bugarske, piše Demostat.

Stručnjaci kažu da su uvereni da povećanje kineskog uticaja u regionu može izazvati opasnost od razdora između Balkana i EU, u pravcu evropskih zahteva za sprovođenje teških reformi koje su potrebne regionu za eventualno pristupanje Uniji, piše u tekstu.

Demostat prenosi reči političkog analitičara Siniše Pekevskog da „običan narod na Balkanu ne razume niti vidi u kojoj meri Kina vrlo brzo postaje faktor regionalne politike“.

„Peking ima prilično jasne ekonomsko-političke ciljeve širom istočne Evrope, da stvori infrastrukturu neophodnu za širenje svojih inicijativa u Evropi. Uopšteno govoreći, nedovoljno razvijene lokalne ekonomije su odličan mamac za ulazak u zamku dužničke zavisnosti, čime se istovremeno omogućava određeni politički uticaj Pekinga. Iako na prvi pogled pomoć Kine u kreditima deluje dobronamerno za običnog građanina, za sada samo mali deo političkih elita može da pretpostavi kakve mogu biti posledice ovih kredita“, kazao je Pekevski.

Pekevski navodi da je kineski uticaj u centralnoj i istočnoj Evropi najjači u Srbiji, jer Beograd, uprkos evropskoj perspektivi i političkoj viziji, neprestano širi svoje odnose sa Kinom na različitim poljima.

Profesor Kristofer Nering, sa Univerziteta Sveti Kliment Ohridski u Sofiji, kaže da se uticaj Kine u Bugarskoj odvija kroz direktna ulaganja u infrastrukturu, telekomunikacije, medije, akademske sadržaje i preko Instituta Konfucije, prenosi Demostat.

Nering dodaje da u Bugarskoj postoje dva takva instituta, u Sofiji i Velikom Trnovu, „gde se vodi netransparentno finansiranje i propagandne rasprave i publikacije“.

„Što se tiče saradnje s medijima, prave se novine koje imaju posebnu rubriku o Kini i sadržaj se odmah prevodi sa engleskog na bugarski. Postoji nekoliko takvih novina, koje prevode takve članke i koje između ostalog promovišu ruski pogled na politiku prema jugoistočnoj Evropi. Uopšte nema nikakve kritike na račun Rusije, imamo antiameričku propagandu i to da je Vašington kriv za ekonomsko-politički sukob Kine i SAD. Ponekad postoje i antikapitalistički narativi u smislu zapadnog sveta i promoviše se ‘kineski model'“, navodi Nering.

Istraživački centar BIRN objavio je da su kineske kompanije u Bosni i Hercegovini investirale u nekoliko projekata za elektrane, s tim da je „Tuzla“ najveći do sada. Za projekat „Tuzla“ Bosna i Hercegovina je uzela kredit od 700 miliona evra od kineske Eksim banke, što je doprinelo povećanju spoljnog duga BiH prema Kini za 14 odsto, dodaje Demostat.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar