U trendu

Rusija nije smetnja na putu Srbije ka EU

Bliski odnosi Srbije i Rusije mogu kratkoročno gledano da zakomplikuju evropske integracije Srbije, ali na duži rok mogu biti korisni i za Rusiju i za EU, izjavio je danas savetnik predsednika Francuskog instituta za međunarodne odnose IFRI Dominik David.

„Kratkoročno gledano to može doneti problem kada je reč o zauzimanju političkih stavova o određenoj krizi, poput ukrajinske krize. Znamo da se između EU i Srbije vode diskusije o izvesnom broju diplomatskih odluka“, rekao je David za Betu i EurAktiv.

Na duži rok, kako je naveo, odnos Srbije i Rusije može pogodovati i Moskvi i Briselu, rekao je predstavnik IFRI, dodajući da se mora završiti sa podelama na proruske i antiruske stavove, budući da je Rusija sused EU sa kojim se mora sarađivati.

„Ukoliko Srbija, čije slovensko nasleđe, istorijsko nasleđe, intelektualnu, kulturnu i istorijsku bliskost (sa Rusijom) dobro razumemo, zauzme diplomatski racionalnu poziciju prema Rusiji, a naravno ne nekritičko praćenje njene politike, specifičan položaj Srbije prema Rusiji može takođe da bude doprinos EU“, rekao je David.

Ocenio je i da će i za Rusiju evropske integracije Srbije biti korisne jer će u Uniji imati „zemlju koja će imati sluha za ono što Rusija govori“.

„Ne kažem da će biti proruska, jer treba završiti sa podelama između onih koji su antiruski i onih koji su proruski. Rusija je tu, moramo nešto sa njom raditi“, naveo je on, dodajući da niko ozbiljan ko se bavi evropskom geopolitikom ne misli da se Rusija može zaobići.

„Uostalom, koliko ja znam zaista nema neslaganja između Rusije i EU o pristupanju Srbije“, naveo je David.

On je rekao da trenutno postoji pauza u proširenju EU, kako zbog složenosti samih pregovora koje vode kandidati, tako i zbog kriza i stava javnosti.

„U ovom trenutku, iako se to naravno razlikuje od zemlje do zemlje, javno mnjenje je u velikoj većini protiv proširenja, ne zato sto su protiv Srba ili Albanaca već zato sto je EU sada institucionalno toliko složena i zato što je u tolikoj krizi da preovladava stav ‘pa dobro nema razloga da dodatno komplikujemo situaciju'“, rekao je David.

Dodao je da takav stav nije trajan, da se mišljenja menjaju, i da će proširenja ponovo biti „realne opcije“ kada se nadju „neki pozitivni odgovori“ na krize.

„Evropske institucije i Komisija rekli su da neće biti proširenja do kraja decenije, ali kraj decenije je skoro tu, praktično za tri godine“, podsetio je David.

Opširnije na www.euractiv.rs

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.