U trendu

Božinović negira navode Amnestija o migrantima

ZAGREB – Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović odbacio je kritike Amnesti internešenela (AI) na račun hrvatske policije zbog nasilja i zlostavljanja izbeglica i migranata na balkanskoj ruti, ističući da „do sada ni u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima upotrebili sredstva prisile“.

Božinović je istakao da Hrvatska uspešno nadzire i štiti granicu u skladu sa međunarodnim i nacionalnim zakonima.

Prema njegovim rečima, hrvatski MUP ima nultu stopu tolerancije kada je reč o nezakonitoj upotrebi sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog dela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika.

„Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih dela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinačnom slučaju pomno proverava“, navodi se u pismu koje je hravatski ministar uputio direktoru istraživanja u evropskoj kancelariji AI Mašimu Moratiju.

Što se tiče optužbi za nasilje nad migrantima u pismu se ističe da su od 2016. primljene 202 pritužbe državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija sprovodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine, javila je Hina.

„U svim navedenim slučajevima sprovedene su detaljne terenske provere u policijskim upravama, i pritom do sada ni u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima upotrebili sredstva prisile. Takođe, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena dela krađe“, dodaje se u pismu.

Božinović podseća da je Hrvatska na granici sa Srbijom i BiH, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažovala veliki broj policajaca i postavila „moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uslovima“.

Ističe se i da migranti „najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta“.

Na tvrdnje AI da je u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja sa migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija, u pismu se ističe da ta organizacija nije dala nikakve podatke na osnovu kojih bi se mogle identifikovati te osobe.

„Uvereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste intervjuisali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primenjene mere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o šengenskim granicama“, navodi se u hrvatskom odgovoru.

Božinović je odbacio i tvrdnje o pritiscima MUP-a na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, ističući da MUP ostvaruje vrlo dobru suradnju s institucijama kao što su UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni krst i Isusovačka služba za izbeglice, s kojima ima sklopljene sporazume o saradnji, a s nekima sprovodi i zajedničke projekte u oblasti zaštite prava migranata.

Ljudi koji beže od rata i progona, a koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvesnost, ostavljeni su na nemilost slabog sistema azila u BiH, ocenjeno je u izveštaju AI. Ova organizacija u izveštaju pod nazivom „Gurnuti na ivicu: Nasilje nad izbeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute“, opisuje kako evropske vlade, koje daju prioritet graničnoj kontroli umesto međunarodnom pravu, ne samo da ignorišu nasilne napade hrvatske policije, već finansiraju njihove aktivnosti.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.