Danas se navrลกava 21 godina od potpisivanja Opลกteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski sporazum, ฤiji su garant sprovoฤenja Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
Okvirni sporazum je potpisan u ameriฤkoj vojnoj bazi Rajt Peterson, u ameriฤkom gradiฤu Dejton, u drลพavi Ohajo, 21. novembra 1995, a ozvaniฤen je 14. decembra iste godine u Parizu, pa ga zovu joลก Parisko-dejtonski mirovni sporazum.
U prisustvu tadaลกnjeg drลพavnog sekretara SAD Vorena Kristofera, potpislali su ga predsednici Slobodan Miloลกeviฤ, Franjo Tuฤman i Alija Izetbegoviฤ.
Jedan od glavnih principa na kojima je Dejtonski sporazum zasnovan je podela BiH po kljuฤu 51 posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj, te Distrikt Brฤko.
Dejtonski sporazum je najveฤa ovlaลกฤena dao entitetima i naznaฤio osnovna ovlaลกฤenja za nivo zajedniฤkih drลพavnih organa.
Potpisnici su se obavezali da meฤusobne odnose reguliลกu prema Povelji UN-a, Zavrลกnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na meฤusobno poลกtovanje suvereniteta i reลกavanje nesporazuma na miroljubiv naฤin.
Dejtonski sporazum bio je kulminacija ลกatl-diplomatije, koju je poฤeo ameriฤki diplomata Riฤard Holbruk sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD.
Ovaj dokumen tje BiH doneo prekid rata, a u meฤuvremenu je pretrpeo stotinak promena.
Danas, po miลกljenju dela meฤunarodnih zvanicnika, vreme je za njegovu reviziju kojoj se, meฤuitm, protive Srbi. Boลกnjaci se zalaลพu za ukidanje RS i centralizaciju vlasti u Sarajevu, dok Hrvati smatraju da su dosadaลกnjim promenama obespravljeni, te da Hrvati treba da dobiju svoj entitet sa glavnim sediลกtem u Mostaru.
Srbija podrลพava Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH, a srpski premijer Aleksandar Vuฤiฤ upozorio je nedavno da onaj ko pokuลกava da „raspakuje“ Dejtonski mirovni sporazum, pravi problem svima bez obzira ลกto, kako je rekao, taj sporazum nije idealan.
„Plaลกim se svega i svaฤega ako to neko bude pokuลกao. Srbja ima obavezu kao potpisnicima Dejtonskog sporazuma, ali i zato jer ima svoj narod preko Drine. Zato je naลกe da uradimo sve da smanjimo tenzije“, rekao je premijer.
Aktuelni predsedavajuฤi Predsedniลกtva BiH Mladen Ivaniฤ izjavio je da promene Dejtonskog sporazuma neฤe biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore. „Nemoguฤe je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, uฤesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promene Dejtonskog mirovnog sporazuma znaฤi afirmaciju tri potpuno razliฤite vizije BiH“, upozorava Ivaniฤ.
Jedna vizija je, precizira on, dominantno u Sarajevu i podrazumeva BiH bez entiteta, druga je u Banjaluci i podrazumeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je moguฤe, dok je treฤa u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje treฤeg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda.
„Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali joลก od pre rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim politiฤkim sredstvima. To je potpuno pogreลกno“, rekao je Ivaniฤ povodom 21 godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
On ne misli da postoji meฤunarodna saglasnost o tome da se stvari mogu promenti i da postoji jedinstven pogled meฤunarodnih kljuฤnih faktora kako bi prema takozvanom „Dejtonu dva“ BiH trebalo da izgleda.
„Jasno je da to niko neฤe“, rekao je Ivaniฤ.
Da je nerealno i krajnje ลกtetno bilo kakvo dalje eksperimentisanje sa strukturom koju je ovaj sporazum uspostavio, smatra i premijerka RS ลฝeljka Cvijanoviฤ.
Ona je, povodom 21. godiลกnjice od potpisivanja Dejtona, poruฤila je Vlada RS ฤvrsto opredeljena da zaลกtiti nadleลพnosti Srpske, da se odupre svim izazovima i da nastavi da vodi odgovornu, odluฤnu i nenasilnu politiku da bi zaลกtitila prava svojih graฤana legitimnim, zakonskim i demokratskim metodama.
Smatra i da su su nezakonite promene ustavne stukture, koje su sproveli visoki predstavnici svojim nametnutim odlukama, dovele upravo do onih devijacija i problema koje je sporazum nastojao da spreฤi.
Inaฤe, u RS se dan usvajanja Dejtona obeleลพava kao praznik I neradni je dan.
Priฤe o „Dejtonu dva“, meฤutim, ne prestaju.
Tokom prve zvaniฤne posete hrvatskog premijera Andreja Plenkoviฤ Sarajevu i Mostaru za evropski put BiH i ravnopravnost bosanskohercegovaรลคkih Hrvata, on je najavio da ฤe evropski put BiH prioritet spoljne politike njegove zemlje, ali I ravnopravnost hrvatskog naroda koji tu ลพivi.
Plenkoviฤ je rekao da veruje da bi BiH trebalo da bude funkcionalna drลพava, a Hrvati ravnopravni sa druga dva konstitutivna naroda. A, prema njegovom uverenju, to je moguฤe uz ustavnu reform BiH.
Plenkoviฤ je podsetio da su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu, meฤu kojima je bio I on, poruฤivali da je vreme za „nadogradnju Dejtonskog okvira“ za ลกta je nuลพna „ustavna reforma zasnovana na naฤelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com