Dejtonski sporazum, 21 godinu posle

Danas se navrลกava 21 godina od potpisivanja Opลกteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski sporazum, ฤiji su garant sprovoฤ‘enja Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Okvirni sporazum je potpisan u ameriฤkoj vojnoj bazi Rajt Peterson, u ameriฤkom gradiฤ‡u Dejton, u drลพavi Ohajo, 21. novembra 1995, a ozvaniฤen je 14. decembra iste godine u Parizu, pa ga zovu joลก Parisko-dejtonski mirovni sporazum.

U prisustvu tadaลกnjeg drลพavnog sekretara SAD Vorena Kristofera, potpislali su ga predsednici Slobodan Miloลกeviฤ‡, Franjo Tuฤ‘man i Alija Izetbegoviฤ‡.

Jedan od glavnih principa na kojima je Dejtonski sporazum zasnovan je podela BiH po kljuฤu 51 posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj, te Distrikt Brฤko.

Dejtonski sporazum je najveฤ‡a ovlaลกฤ‡ena dao entitetima i naznaฤio osnovna ovlaลกฤ‡enja za nivo zajedniฤkih drลพavnih organa.

Potpisnici su se obavezali da meฤ‘usobne odnose reguliลกu prema Povelji UN-a, Zavrลกnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na meฤ‘usobno poลกtovanje suvereniteta i reลกavanje nesporazuma na miroljubiv naฤin.

Dejtonski sporazum bio je kulminacija ลกatl-diplomatije, koju je poฤeo ameriฤki diplomata Riฤard Holbruk sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD.

Ovaj dokumen tje BiH doneo prekid rata, a u meฤ‘uvremenu je pretrpeo stotinak promena.

Danas, po miลกljenju dela meฤ‘unarodnih zvanicnika, vreme je za njegovu reviziju kojoj se, meฤ‘uitm, protive Srbi. Boลกnjaci se zalaลพu za ukidanje RS i centralizaciju vlasti u Sarajevu, dok Hrvati smatraju da su dosadaลกnjim promenama obespravljeni, te da Hrvati treba da dobiju svoj entitet sa glavnim sediลกtem u Mostaru.

Srbija podrลพava Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH, a srpski premijer Aleksandar Vuฤiฤ‡ upozorio je nedavno da onaj ko pokuลกava da „raspakuje“ Dejtonski mirovni sporazum, pravi problem svima bez obzira ลกto, kako je rekao, taj sporazum nije idealan.

„Plaลกim se svega i svaฤega ako to neko bude pokuลกao. Srbja ima obavezu kao potpisnicima Dejtonskog sporazuma, ali i zato jer ima svoj narod preko Drine. Zato je naลกe da uradimo sve da smanjimo tenzije“, rekao je premijer.

Aktuelni predsedavajuฤ‡i Predsedniลกtva BiH Mladen Ivaniฤ‡ izjavio je da promene Dejtonskog sporazuma neฤ‡e biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore. „Nemoguฤ‡e je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, uฤesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promene Dejtonskog mirovnog sporazuma znaฤi afirmaciju tri potpuno razliฤite vizije BiH“, upozorava Ivaniฤ‡.

Jedna vizija je, precizira on, dominantno u Sarajevu i podrazumeva BiH bez entiteta, druga je u Banjaluci i podrazumeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je moguฤ‡e, dok je treฤ‡a u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje treฤ‡eg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda.

„Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali joลก od pre rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim politiฤkim sredstvima. To je potpuno pogreลกno“, rekao je Ivaniฤ‡ povodom 21 godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

On ne misli da postoji meฤ‘unarodna saglasnost o tome da se stvari mogu promenti i da postoji jedinstven pogled meฤ‘unarodnih kljuฤnih faktora kako bi prema takozvanom „Dejtonu dva“ BiH trebalo da izgleda.

„Jasno je da to niko neฤ‡e“, rekao je Ivaniฤ‡.

Da je nerealno i krajnje ลกtetno bilo kakvo dalje eksperimentisanje sa strukturom koju je ovaj sporazum uspostavio, smatra i premijerka RS ลฝeljka Cvijanoviฤ‡.

Ona je, povodom 21. godiลกnjice od potpisivanja Dejtona, poruฤila je Vlada RS ฤvrsto opredeljena da zaลกtiti nadleลพnosti Srpske, da se odupre svim izazovima i da nastavi da vodi odgovornu, odluฤnu i nenasilnu politiku da bi zaลกtitila prava svojih graฤ‘ana legitimnim, zakonskim i demokratskim metodama.

Smatra i da su su nezakonite promene ustavne stukture, koje su sproveli visoki predstavnici svojim nametnutim odlukama, dovele upravo do onih devijacija i problema koje je sporazum nastojao da spreฤi.

Inaฤe, u RS se dan usvajanja Dejtona obeleลพava kao praznik I neradni je dan.

Priฤe o „Dejtonu dva“, meฤ‘utim, ne prestaju.

Tokom prve zvaniฤne posete hrvatskog premijera Andreja Plenkoviฤ‡ Sarajevu i Mostaru za evropski put BiH i ravnopravnost bosanskohercegovaร„ลคkih Hrvata, on je najavio da ฤ‡e evropski put BiH prioritet spoljne politike njegove zemlje, ali I ravnopravnost hrvatskog naroda koji tu ลพivi.

Plenkoviฤ‡ je rekao da veruje da bi BiH trebalo da bude funkcionalna drลพava, a Hrvati ravnopravni sa druga dva konstitutivna naroda. A, prema njegovom uverenju, to je moguฤ‡e uz ustavnu reform BiH.

Plenkoviฤ‡ je podsetio da su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu, meฤ‘u kojima je bio I on, poruฤivali da je vreme za „nadogradnju Dejtonskog okvira“ za ลกta je nuลพna „ustavna reforma zasnovana na naฤelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja“.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com