U trendu

Grčka proteruje diplomate Rusije, Moskva uzvraća

Grčka je odlučila da protera dve diplomate Rusije i zabrani ulazak za još dve zbog „ilegalnih radnji protiv državne bezbednosti“, medju kojima je i pokušaj da ugroze sporazum Grčke i Makedonije, postignut prošlog meseca, piše danas atinski list „Katimerini“, pozivajući se na diplomatske izvore.

Rusko ministarstvo inostranih poslova objavilo je u Moskvi da će na isti način odgovoriti na proterivanje, javila je novinska agencija Interfaks, preneto je u Atini, gde još nema zvaničnih informacija o tome.

Po informacijama „Katimerinija“ iz „visokih diplomatskih izvora“, proterivanje ruskih diplomata i zabrana dolaska drugih je odgovor Atine na „nezakonite radnje na grčkoj teritoriji, koje predstavljaju mešanje u unutrašnje poslove Grčke“.

Među optužbama je da su diplomate pokušale da se prikupe i distribuiraju informacije, kao i da podmite državne službenike.

„Ovaj slučaj obelodanjuje skrivenu napetost koja postoji izmedju Atine i Moskve poslednje dve godine, iz razloga povezanih sa opštom bezbednošću u regionu“, piše list.

Ta odluka Atine nije „grom iz vedra neba“, već odgovor posle „niza koordiniranih aktivnosti za širenje ruskog uticaja u Grčkoj“, dodaje list.

Po diplomatskim izvorima, Atina je već naredila hitnu deportaciju dvojice diplomata od kojih je jedan zvaničnik ambasade Rusije Viktor Jakovljev, o kojem nema pojedinosti.

Po diplomatskim izvorima „Katimerinija“, razni „mehanizmi“ povezani s ruskim interesima u Grčkoj pokušavali su da se mešaju u njena unutrašnja pitanja.

Tako se „obezbedjivanjem materijala i finansijskim podsticajima pokušavalo da se utiče na opštine i mitropolite“ Grčke pravoslavne crkve „da bi se stekao uticaj na Svetoj Gori, za nesmetano ostvarivanje dominacije“, a bilo je i „pokušaja kupovine vladinih zvaničnika, koji su, prema istim informacijama, propali“.

Po rečima visokih diplomatskih izvora na koje se poziva list, te aktivnosti „deo su sistematskog napora za potkopavanje suvereniteta i medjunarodnog prava“.

Primer je „pokušaj da interveniše u posebno osetljiva nacionalna pitanja i interese Grčke na Balkanu, posebno u spor sa Makedonijom oko naziva“, piše u tekstu bez detalja o tome.

Diplomatski izvori ipak ukazuju na to da „Grčka, kao što je uvek činila, i dalje želi da zadrži dobre odnose sa Rusijom, da jača prijateljstvo dva naroda, saradnju vlada i civilnog društva sa obe strane, medjutim to može da se zasniva samo na jednakosti i uzajamnom poštovanju suvereniteta i nezavisnosti dve zemlje“.

List navodi da diplomatski izvori „naglašavaju da je Atina bila veoma oprezna u grčko-ruskim odnosima, za šta je primer slučaj Skripalj“ – uzdržanost Grčke prema tvrdnji da je Rusija otrovala nekadašnjeg špijuna u Velikoj Britaniji.

Grčka je izbegla i da sledi primer drugih zapadnih zemalja koje su proterale ruske diplomate, a taj stav Atine je pozdravilo rusko političko rukovodstvo, piše „Katimerini“ koji u dva obimna članka o ruskom mešanju nije izneo pojedinosti.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.