Kako je Diana deklasirala generala Gotovinu usred Hrvatske

โ€žDrลพavotvorni projekatโ€œ, kako nazivaju najskuplji hrvatski igrani film svih vremena, a koji je naslovljen kratko โ€” โ€žGeneralโ€œ i bavi se ลพivotom i delom Anta Gotovine, sa Goranom Viลกnjicฬem u glavnoj ulozi โ€” doลพiveo je potpuni fijasko.

Posle premijere na 66. Pulskom filmskom festivalu, kritiฤari u Hrvatskoj โ€žsahraniliโ€œ su โ€ždrลพavotvorni filmski projekatโ€œ reditelja Antuna Vrdoljaka, uprkos oduลกevljenju hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarevicฬ.

U najkracฬem, kritika je ocenila film โ€žGeneralโ€œ kaoย โ€” politiฤki nepoลกten, autocenzurisan, dosadan i ideoloลกki film, kome, kako navodi filmski kritiฤar โ€žJutarnjeg listaโ€œ Jurica Paviฤicฬย โ€” โ€žpandan nisu ni โ€™Sutjeskaโ€˜ ni โ€™Vrhovi Zelengoreโ€˜, nego staljinistiฤki filmovi, u kojima Staljin dodirom ruke popravlja traktorโ€œ.

Pisac i novinarย Muharem Bazduljย kaลพe za Sputnjik da je pomalo pratio i snimanje โ€žGeneralaโ€œ, koje se bilo priliฤno oduลพilo. Interesantno je da je u hrvatskoj javnostiย taj film, uoฤi prikazivanja, bio toliko privilegovanย u odnosu na druge, da su mnogi vaลพni hrvatski reลพiseri odustali od uฤeลกcฬa na Pulskom festivalu, raฤunajucฬi da necฬe imati nikakve ลกanse da osvoje nagrade.

Velika oฤekivanja

U kontekstu tih velikih oฤekivanja i te pompe, koja je nastala joลก uoฤi snimanja filma, kao i te idejeย โ€” da je sve to napravljeno da bude nacionalni projekat: od Gorana Viลกnjicฬa, meฤ‘unarodno najslavnijeg hrvatskog glumca koji je, na neki naฤin, i svetska zvezda, do Antuna Vrdoljaka i cele njegove biografske vertikale, preko novca i budลพetaย โ€” puno se oฤekivalo.

โ€žTo je pomalo i praviloย โ€” kad su oฤekivanja jako velika, onda je teลกko da se ostvari sve ฤemu se ljudi nadaju. Nisam gledao film i ne mogu da dam vlastiti sud, ali je zanimljivo da svi prikazi koje sam ฤitao u hrvatskim medijima, i od kritiฤara ฤijem sudu verujem i od kritiฤara ฤije su politiฤke i ideoloลกke preferencije razliฤite, imaju jedno opลกte miลกljenjeย โ€” da je film jako loลกโ€œ, kaลพe Bazdulj.

Prema njegovim reฤima โ€” kada bi se napravila paralela Pulskog festivala 2019. sa festivalima iz zlatnog doba SFRJ, iako takve analogije nisu najsrecฬnije, to bi namย โ€” โ€žnajtragiฤnije govorilo o naลกem vremenu i o jednoj regresiji i rikvercu u kojem ovaj prostor moลพemo da gledamoโ€œ.

โ€žUkoliko bismo iz hrvatske perspektive gledali na โ€™domovinski ratโ€˜, na kojem se temelji danaลกnji hrvatski identitet, i ako bismo to uporedili sa onim ลกto je za socijalistiฤku Jugoslaviju znaฤio Narodno-oslobodilaฤki rat โ€” opet bi prednost bila na strani SFRJโ€œ, smatra Bazdulj.

Joลก crnji talas

โ€žJer, posle 20 i neลกto godina od zavrลกetka Drugog svetskog rata, u SFRJ smo imali filmove โ€™crnog talasaโ€˜, i u toj drลพavi, na koju danas gledamo kao totalitarnu, postojala je vecฬ dovoljno razvijena kritiฤka svest da se kljuฤna dogma na kojoj je cela drลพava postavljena kritiฤki preispitaโ€œ, zakljuฤuje Bazdulj.

โ€žU sluฤaju filma โ€™Generalโ€˜ imamo jednu vrstu hagiografije, za koju se ฤini da ni u onim prvim godinama posle Drugog svetskog rata, kad se joลก sledio najrigidniji staljinistiฤki socijalistiฤki realizam, nije postojalaโ€œ, kaลพe Bazdulj.

Arena u Puli

Zato bi bilo interesantno poreฤ‘enje filma โ€žGeneralโ€œ sa โ€žNeretvomโ€œ Veljka Bulajicฬa, koji je bio najznaฤajniji โ€ždrลพavotvorni filmski projekatโ€œ socijalistiฤke Jugoslavije.

โ€žAli ta โ€™Neretvaโ€˜ je dobacila, u takvom hladnoratovskom svetu, do pet filmova nominovanih za Oskara. Za ‘Neretvu’ je plakate crtao Pablo Pikaso i u ‘Neretvi’ su ipak glumili ljudi koji su unutar svetske kinematografije imali vaลพniju i jaฤu poziciju od Gorana Viลกnjicฬa. Da se ne laลพemo, ‘Neretva’ je dobar film, u njemu moลพete da naฤ‘ete i ovo i ono, ลกto bi se reklo โ€“ plati caru carevo, jednu vrstu nuลพnog naklona vladajucฬem sistemu, ali ‘Neretva’ kao film funkcioniลกe. Vi kad ga gledate sad posle 50 godina, moลพete misliti ovo ili ono, ali to je zanatski i ne samo zanatski film koji i dalje ima smislaโ€œ, kaลพe Bazdulj.

โ€žI to je ono ลกto je, viลกe iz pozicije sociologije kulture nego analize filma, indikativnoโ€œ, smatra Bazdulj.

Diana kao iskupljenje

S druge strane, istiฤe Bazdulj, vaลพno je da je na istom festivalu prikazan i dokumentarno-igrani film o Dijani Budisavljevicฬ, ลกtoย โ€” โ€žhrvatskoj kulturi i kinematografiji daje na ฤastiโ€œ.

โ€žAko je neลกto trebalo da da iskupljenje ovogodiลกnjoj Puli za toliki fokus na Vrdoljakov film, to je onda ฤinjenica da se film o Dijani Budisavljevicฬ pojavioโ€œ, zakljuฤio je Bazdulj.

Ostvarenje โ€žDnevnik Diane Budisavljevicฬโ€œ u reลพiji Dane Budisavljevicฬ, koje govori o herojskim podvizima austrijske aktivistkinje, koja je iz uลพasa ustaลกkih logora spasavala srpsku decuย โ€” apsolutni je pobednik 66. Pulskog filmskog festivala.

Potresna filmska priฤa, sastavljena od dokumentarnih i igranih delova, dobila je Veliku zlatnu arenu za najbolji film festivala, dok je Zlatna arena za reลพiju pripala Dani Budisavljevicฬ.

Pompezno najavljivani film โ€žGeneralโ€œ, koji je koลกtao tri miliona evra, doลพiveo je apsolutni fijasko na dodeli nagrada. Film Antuna Vrdoljaka dobio je nagrade za specijalne efekte i za sporednu muลกku ulogu, koja je otiลกla u ruke Borku Pericฬu, kao i za najbolju sporednu ลพensku ulogu, koja je pripala Olgi Pakiovicฬ.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com