U trendu

Predsednik Hrvatske vratio odlikovanja Branimiru Glavašu

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović poništio je odluku o oduzimanju ratnih odlikovanja osumnjičenom za ratne zločine nad Srbima u Osijeku, Branimiru Glavašu, objavljeno je danas u Zagrebu.

Kako se navodi u obrazloženju odluke objavljene u Narodnim novinama, ona je u skladu s odlukama Ustavnog suda iz 2015. i Vrhovnog suda iz 2016, kojima je ukinuta osudjujuća presuda Glavašu zbog koje su mu ta odlikovanja bila oduzeta. Odluka je doneta na predlog Državnog poverenstva za odlikovanja i priznanja.

Sedam odlikovanja i čin general-bojnika Branimiru Glavašu oduzeti su u vreme mandata predsednika Ive Josipovića 2010.

Hrvatski mediji podsećaju da je Glavaš u predsedničkoj kampanji podržao Milanovića kao kandidata koalicije levog centra za šefa države, ali i da se Milanović tada od te podrške ogradio, rekavši da ‘to nije njegovo društvo’.

Zbog ratnog zločina protiv civila srpske nacionalnosti u Osijeku 1991. Branimir Glavaš, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), bio je pravosnažno osudjen na osam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta, kao i prvostepena od deset godina, a predmet vraćen na novo sudjenje Županijskom sudu u Zagrebu.

Reč je o slučajevima koji su javnosti poznati kao „Garaža“ i „Selotejp“ u kojima se Glavaš po komandnoj odgovornosti tereti za ubistva više srpskih civila, od kojih su neki bačeni u reku Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta. Neke od žrtava su bile prisiljene da piju kiselinu iz akumulatora u garaži Sekretarijata za narodnu odbranu u Osijeku, na čijem čelu je bio Glavaš.

Ustavni sud je početkom 2015. godine ukinuo pravosnažnu presudu Vrhovnog suda iz 2010. godine kojom je Glavaš osudjen na osam godina zatvora i predmet vratio na novo sudjenje. U obrazloženju te odluke navedeno je da je Vrhovni sud pogrešio kad je na zločine počinjene posle medjunarodnog priznanja Hrvatske primenjivao odredbe Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemedjunarodnih oružanih sukoba.

Protiv Glavaša je tada ostala na snazi prvostepena presuda od deset godina zatvora. I svi drugi optuženi bili su osudjeni na višegodišnje zatvorske kazne. Vrhovni sud je 2016. godine poništio tu prvostepenu presudu zagrebačkog Županijskog suda zbog bitnih povreda krivičnog postupka i slučaj vratio na novo sudjenje.

Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, Glavaš je više od pet godina proveo u zatvoru u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, u koju je pobegao uoči izricanja prvostepene presude u Hrvatskoj i čije državljanstvo ima uz hrvatsko.

Svi optuženi od početka odbacuju optužbe, a Glavaš je najpre tvrdio da je žrtva političkog progona koji su naredili bivši hrvatski premijer i predsednik Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader i tadašnji vrh HDZ, a kasnije i da mu se sudi pod pritiskom medjunarodne zajednice i poslanika srpske manjine Milorada Pupovca.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.