U trendu

Ulazak u EU je ključni motiv za reforme na Zapadnom Balkanu

Proširenje EU i posebno širenje njenih demokratskih vrednosti i pravnih standarda na Zapadni Balkan u interesu je i zemalja regiona i EU, ocenio je Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESC) u mišljenju o ekonomskoj i socijalnoj koheziji i evrointegracijama Zapadnog Balkana koje je danas usvojio.

„Od ključnog je značaja da pristupanje Zapadnog Balkana ostane jedan od prioriteta EU“, istakao je izvestilac za mišljenje EESC Andrej Zorko.

Kako je dodao, „promovisanje vrednosti EU u regionu garantuje bezbednost i stabilnost, podstiče socijalni i ekonomski razvoj, kao i demokratiju i vladavinu prava u tim zemljama“.
 
„To zauzvrat znači stabilnost i bezbednost za EU. U tom procesu je od velikog značaja uloga civilnog društva, uključujući socijalnih partnera“, rekao je Zorko.

Korupcija, uticaj organizovanog kriminala, slabost državnih institucija i vladavine prava, kao i diskriminacija manjinskih grupa, neki su od problema sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana.

Ekonomije u regionu nastavljaju da rastu ali je šest kandidata za EU sa Zapadnog Balkana ipak medju najsiromašnijima u Evropi i procenjuje se da će im za punu konvergenciju sa EU biti potrebno 40 godina.

Zbog svega toga, EESC je uveren da Evropska komisija treba da razvije specifične programe sa ciljem ubrzanja socijalne i ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana.

EESC pozdravlja novu Komisijinu strategiju proširenja EU na Zapadni Balkan objavljenu u februaru.

To savetodavno telo EU navelo je da je spremno da se sa civilnim društvom iz regiona angažuje na specifičnim merama u oblastima vladavine prava, bezbednosti i migracije, socio-ekonomskog razvoja, povezanosti, digitalne agende, pomirenja i dobrosusedskih odnosa.

U saopštenju EESC navodi se i da će više mogućnosti za obrazovanje i jasna perspektiva budućnosti za mlade sa Zapadnog Balkana smanjiti „odliv mozgova“ i migracije radnika.

„EESC ukazuje da proces pristupanja EU ostaje ključni motiv za reforme u zemljama Zapadnog Balkana“, istakao je koizvestilac za mišljenje Dimitris Dimitriadis.
  
To telo je ukazalo i da se ekonomskim i socijalnim posledicama reformi koje se sprovode ne pridaje dovoljna pažnja i da tu leži velika razlika u ekonomskoj i socijalnoj bezbednosti izmedju članica EU i kandidata za članstvo.

Stoga je EESC preporučio da se i socijalna, ekonomska i teritorijalna kohezija uzmu u razmatraju kada se ocenjuje uspunjavanje kriterijuma za članstvo u EU.

EESC navodi da je poštovanje vladavine prava i prava manjina od najviše važnosti za demokratski, ekonomski i socijalni razvoj zemalja Zapadnog Balkana.

„Obrazovanje i slobodni i nezavisni mediji takodje imaju veliku ulogu u prevazilaženju sporova i jačanju demokratskih vrednosti regiona“, ocenio je EESC.

Komitet je pozdravio održavanje samita EU i Zapadnog Balkana u Sofiji i najavio da će uoči samita, 15. maja, zajedno sa Taeksom (TAIEX), Instrumentom Evropske komisije za tehničku pomoć i razmenu informacija, organizovati konferenciju „Ekonomska i socijalna kohezija na Zapadnom Balkanu – stav civilnog društva“.

Konferencija, na kojoj će učestvovati predstavnici organizacija civilnog društva iz EU i zemalja regiona, predstavlja mogućnost da civilno društvo doprinese samitu EU – Zapadni Balkan.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar