U trendu

Inicijativa za očuvanje ostataka nacističkog logora 'Topovske šupe' u Beogradu kao spomenika

Povodom pokretanja inicijative za očuvanje ostataka nekadašnjeg nacističkog logora „Topovske šupe“ u Beogradu kao spomenika, istoričar i direktor Centra za primenjenu istoriju Milovan Pisari rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da je namera inicijative da ne dodje do uništenja preostalih zgrada na Autokomandi.

List „Danas“ prenosi da inicijatori žele da prikupe podatke o istoriji tog mesta, zbog čega poziva građane da se jave Centru za primenjenu istoriju.

Inicijatvom se želi i da se građanima ukaže na značaj ostataka logora, delom i zato što se, rekao je Pisari, „u Evropi danas dešavaju stvari za koje smo mislili da se neće ponovo dešavati, mislim pre svega na porast desnice i stava prema migrantima, koje su strašne politike“.

„Očuvanje sećanja na ono što se desilo pre 80 godina je ključna stvar u edukaciji“, rekao je Pisari, a „moramo da budemo svesni da su određene politike bile uzrok smrti miliona ljudi“.

„Jedan od načina da sprečimo da se to ponovo desi jeste upravo kultura sećanja i edukacija o tome što se desilo“, naglasio je Pisari.

Najavio je javnu kampanju za očuvanje „Topovskih šupa“ i prikupljanje potpisa na međunarodnom nivou.

Pisari je rekao da je glavni cilj da se spreči rušenje zgrada, a sledeći je predlog uredjenja memorijala pošto su „Topovske šupe“ već pod privremenom zaštitom kao spomenik, a i pominju se u nacrtu zakona o Logoru Staro sajmište, u Novom Beogradu.

Beogradske „Topovske šupe“ su, piše „Danas“, bile je jedan od prvih nacističkih logora za Jevreje i Rome u Evropi tokom Drugog svetskog rata.

Kroz taj logor je od avgusta do novembra 1941. godine prošlo 5.000 Jevreja i 1.500 Roma koji su svi, sem nekolicine, streljani na stratištima oko Beograda.

Danas su „Topovske šupe“ zaboravljene kao spomenik, zapuštene i preti im rušenje zbog najavljene izgradnje tržnog centra.

Inicijativa za očuvanje Topovskih šupa deo je projekta „Mapiranje Holokausta – Očuvanje logora Topovske šupe“ koji podržavaju Međunarodna alijansa za sećanje na Holokaust, organizacija „Claims conference“ i Savez jevrejskih opština Srbije. Projekat vodi Centar za primenjenu istoriju u partnerstvu s nemačkom organizacijom „Culture and more“, navodi „Danas“.

Brana Popović, predstavnik Jevrejske opštine Beograd rekao je danas novinarima da skoro svi iz jevrejske zajednice imaju nekoga ko je tu stradao.

„Strašno je da je to što se desilo pre 80 godina, prestalo da bude važno. Ako zaustavite tamo na ulici bilo koga i pitate šta se tu dešavalo, niko neće znati. Kultura sećanja ne postoji“, naveo je Popović i upozorio da „ako ne pamtite šta vam se desilo, desiće vam se ponovo“.

Zgrade „Topovskih šupa“ su „u očajnom stanju, nisam siguran ni da mogu da se renoviraju, ali one treba da budu spomenici“, kazao je on.

Popović je izneo da nije jasno „zašto baš tu mora da se izgradi tržni centar“ i zaključio da bi u nacrtu zakona o Logoru Staro sajmište trebalo čvršće da se utvrdi zaštita „Topovskih šupa“.

Predstavnik Nacionalnog saveta Roma, Zlatomir Jovanović, prenosi „Danas“, istakao je da su „Topovske šupe“ važne za romsku zajednicu jer su obeležje stradanja romskog naroda i upozorenje da to više nikad ne sme da se ponovi.

„Oko ideje da se sačuvaju Topovske šupe svi moramo da se složimo. To je obeležje stradanja čoveka“, rekao je Jovanović.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.