U Beču najesen izložba o gastarbajterima iz bivše Jugoslavije

Izložba posvećena „gastarbajterima“ iz Turske i bivše Jugoslavije biće otvorena u oktobru u Beču, a predstaviće ulogu tih radnika u austrijskom društvu kroz bečku svakodnevicu.

Austrija je posle sklapanja Sporazuma o razmeni radne snage s tadašnjom Jugoslavijom i Turskom omogućila svojim preduzećima da deficit radne snage izjednače time što će na privremeni rad dovesti „gastarbajtere“, piše u najavi Inostranog ureda Grada Beča u Zagrebu koji prenosi Hina.

Na temelju objekata i materijala koji su tokom 2015. i 2016. godine prikupljeni za Muzej grada Beča (Wien Museum) izložba pod nazivom „Podeljena istorija. Viyana – Beč – Wien“ od 5. oktobra 2017. do 11. februara 2018. daće uvid u svakodnevnicu migranata, na radnom mestu, u školi i u slobodno vrijeme.

Predmeti iz svakodnevnog života povezani sa sećanjima pričaju različite priče, iskustva i doživljaje, a istorija migracije na taj način postaje deo bečke gradske istorije, navedeno je u najavi izložbe.

Muzej ovom izložbom ne ističe samo značaj migracije, već iskazuje i zahvalnost svim ljudima koji su bili spremni da poklone svoje predmete i na taj način podele svoju priču, dodaje se.

Prema podacima bečke Kancelarije za statistiku prošle godine u glavnom gradu Austrije koji ima 1,8 miliona stanovnika, zabeleženo je 700.000 migranata, od kojih značajan deo čine oni iz bivše Jugoslavije i Turske.

Najviše imigranata dolazi iz Srbije i Crne Gore – oko 100.000, iz BiH oko 40.000, Hrvatske nešto više od 26.000, Makedonaca 13.000, dok za Sloveniju nema podataka. Turaka koji privremeno žive u Beču prošle godine bilo je 76.000.

Ti se podaci odnose na migrante koji imaju državljanstvo domicilne države iz koje dolaze, dok je Austrijanaca poreklom iz bivše SFRJ daleko više i oni čine najveći broj naturaliziranih stanovnika te države i danas su neizostavan element austrijskoga društva.

Već nekoliko godina zaredom najveći broj naturalizovanih Austrijanaca dolazi s Balkana i čine najbrojniju migrantsku zajednicu u toj zemlji. Po nekim podacima više od 300.000 doseljenika poreklom je iz Srbije, oko 200.000 njih potiče iz Bosne i Hercegovine, a skoro 100.000 osoba iz Hrvatske.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.