Nakon ลกto su ameriฤki mediji preneli vest iz Bele kucฬe โ da je predsednik SAD Donald Tramp potpisao dokument kojim se ozvaniฤava namera Amerike da izaฤe iz Sporazuma o otvorenom nebu โ ลกef ruske diplomatije Sergej Lavrov ocenio je da bi takva ameriฤka odluka bila โลพalosnaโ.
Istovremeno, predsednik komiteta za meฤunarodne poslove ruskog Saveta Federacije Konstantin Kosaฤov izjavio je da ova inicijativa โjasno pokazuje da Vaลกingtonu, u suลกtini, i nije potrebna nikakva ravnoteลพa snaga, vecฬ samo jednostrana vojna nadmocฬโ.
Samo jedan razlog
โZato su bili poniลกteni i Sporazum o raketama srednjeg i kratkog dometa, i onaj o smanjenju ofanzivnog naoruลพanja; ukoliko neko krene sa krลกenjem nekog sporazuma, razlog moลพe biti samo jedan: taj neko ลพeli ili da ograniฤi, ili da sakrije od svojih partnera ili konkurenata sopstvena krลกenja raznih drugih obaveza, po osnovu raznih drugih sporazumaโ, rekao je Kosaฤov.
Profesor Dmitrij Suslov sa moskovskog Fakulteta za meฤunarodnu ekonomiju i politiku, odliฤan poznavalac ameriฤke unutraลกnje politike, kaลพe za Sputnjik da je sve ovo, pre svega, znak da su SAD reลกene da sebi osiguraju maksimalnu slobodu u kreiranju odbrambene politike, u svetlu najnovijeg zaoลกtravanja odnosa s Rusijom i Kinom:
โTo pojaลกnjava njihovu ลพelju da, nakon napuลกtanja Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, izaฤu iz joลก jednog meฤunarodnog dogovora, a ujedno je i potvrda da je takva politika potpuno nezavisna od figure Dลพona Boltonaโ.
Naime, istiฤe Suslov, mnogi smatraju da su SAD izaลกle iz Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa jer je Bolton u tom trenutku bio Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost, ali sada je jasno da, bez obzira na to ลกto njega nema vecฬ mesecima, postoji konsezus republikanske elite i aktuelne administracije.
โTaj konsenzus je daleko ลกiri od pojedinaฤnih liฤnosti, kao ลกto su Donald Tramp ili Dลพon Bolton. Glavni uzrok tog konsenzusa je teza da cฬe Vaลกington efektivnije obuzdavati Rusiju i Kinu ako nema ograniฤenja u sferi vojne politike; oni, dakle, ลพele da zaplaลกe Rusiju mogucฬom novom trkom u naoruลพavanju, a polaze od toga da cฬe u toj trci, ako do nje uopลกte doฤe, svakako pobediti, jer imaju snaลพnije ekonomske resurseโ, kaลพe Suslov.
Amerika svaljuje krivicu na drugoga
Amerikanci su, naglaลกava ฤlan ruske Akademije vojnih nauka Vladimir Kozin, i ranije upozoravali da cฬe izacฬi iz Sporazuma o otvorenom nebu, ali je zanimljivo ลกto sada, direktnim optuลพbama, nastoje da stvore utisak da je za to zapravo kriv neko drugi.
โOni sami su viลกe puta krลกili taj sporazum. Na primer, zabranili su ruskim grupama izviฤaฤkih aviona da u okviru Sporazuma prelecฬu Aljasku i Havaje, gde se nalaze ameriฤki sistemi protivraketne odbrane; probali su da spreฤe i dobijanje sertifikata za opremu za pracฬenje na terenu i njeno instaliranje, kao i da zabrane prelete s takvom opremom, ลกto je samo po sebi grubo krลกenje sporazuma. Druga optuลพba ticala se preleta njihovih izviฤaฤkih aviona iz pravca Moskve ka Kalinjingradu, vazduลกnom trasom istokโzapad ka aerodromu โHrabrovoโ. Za to mi nismo dali saglasnost, jer Sporazum ne dozvoljava presecanje putniฤkih vazduลกnih linijaโ, kaลพe Kozin.
Upitan ลกta sve ovo moลพe da znaฤi za Rusiju, a ลกta za svet, Dmitrij Suslov za Sputnjik kaลพe da cฬe to bitiย ozbiljan udarac i za meฤunarodnu, ali pre svega za evropsku bezbednost.
โSporazum o otvorenom nebu je poslednji pravno-obavezujucฬi sporazum o kontroli naoruลพanja u Evropi, i ujedno poslednji mehanizam koji omogucฬava vecฬu transparentnost i predvidivost vojne politike. Omogucฬavao je da se prati ลกta druge zemlje-uฤesnice Sporazuma rade u vojno-nuklearnoj oblasti, a naroฤito u uslovima trenutnih tenzija u odnosima Rusije i SAD, i Rusije i NATO-a. Vaลกington, oฤigledno, smatra da cฬe viลกe dobiti nego izgubiti izlaskom iz Sporazuma, bez obzira na to ลกto se time gubi deo transparentnosti i mogucฬnost kontrole nad ruskom teritorijom i vojnom politikomโ.
Scenario koji ne ฤudi
Vladimir Kozin dodaje da se Amerikanci, po pravilu, negativno odnose prema bilateralnim, ali i meฤunarodnim sporazumima u sferi kontrole naoruลพanja, i da ovaj novi scenario nikoga ne treba da ฤudi.
โSporazum je predstavljao odreฤenu meru poverenja, jer je potpisanย u periodu kada je izmeฤu Ruske Federacije i drลพava-ฤlanica NATO-a to poverenje postojalo. Veoma je ลพalosno ลกto se SAD spremaju da kaลพu โzbogomโ i ovom meฤunarodnom dokumentu; Rusija ostaje pri stavu da necฬe prva izlaziti iz Sporazuma, iako je dosad imala dovoljno osnova za to. Ali, u sluฤaju da se SAD prve povuku, mislim da i mi treba da izaฤemo iz Sporazuma, iz jednostavnog razloga: ako ga Vaลกington napusti, onda Rusija viลกe ne moลพe da vrลกi inspekciju nad ameriฤkom teritorijom. Pritom, ni saveznici SAD, zemlje-uฤesnice sporazuma, na primer Velika Britanija i Francuska, viลกe necฬe sprovoditi izviฤaฤke letove nad ameriฤkom teritorijom; dakle, sve cฬe icฬi u korist samo jedne strane. Ostale zemlje-uฤesnice, njih 33, izvodicฬe letove nad ruskom teritorijom u okviru odredbi Sporazuma, i predavacฬe te informacije Amerikancima, a Rusija necฬe niลกta dobiti zauzvratโ, kaลพe Kozin.
Sagovornik „Sputnjika“ dodaje da su Amerikanci, po svemu sudecฬi, zaboravili da u sferi kontrole naoruลพanja postoje veoma striktna pravila i principi jednakosti, odnosno nedeljive bezbednosti; ฤim se taj princip naruลกi, odgovor druge strane mora da usledi bez ikakvog odlaganja, zakljuฤuje Kozin.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com