Severna Koreja provocirala je SAD joลก otkako su poฤeli da slave Kima Il-Sunga. U 60-im je „pustinjsko kraljevstvo“ bilo na vrhuncu svoje moฤi, koja je najveฤim delom poticala od Sovjetskog Saveza, koji je i snabdevao tu zemlju i ลกtitio je od ameriฤke intervencije.
Izbor ameriฤkog predsednika Riฤarda Niksona, podseฤa Business Insider na umalo jezivu istorijsku anegdotu, promenio je naฤin na koji su komunistiฤke nacije postupale s SAD-om u geopolitiฤkim pitanjima. Nikson, izraziti antikomunista tokom Hladnog rata, provocirao je komunistiฤke sile.
Njegova ฤuvena poseta Kini i poslediฤno otopljavanje odnosa sa SSSR-om dokaz su da je njegova teorija bila ispravna. U aprilu 1969. samo nekoliko meseci otkako je Nikson uลกao u Belu kuฤu, njegovo internacionalistiฤko razumevanje joลก je uvek bilo neprovereno.
Bilo je to u vreme kad je Severna Koreja oborila ลกpijunski avion EC-121 iznad Japanskog mora. Nikson je bio besan. NPR-ova priฤa iz maja 2010. donila je razmiลกljanja Brusa ฤarlsa, ameriฤkog vojnog pilota koji je tada bio stacioniran u bazi u Kinsanu u Juลพnoj Koreji. Prisetio se kako su ga podigli na uzbunu u skladu sa njegovim duลพnostima u sluฤaju SIOP-a, ameriฤkog plana o nuklearnom udaru u sluฤaju rata s komunistima. ฤarlsa su podigli na uzbunu kako bi na aerodrom u Severnoj Koreji bacio nuklearnu bombu snage 330 kilotona. Na kraju je ipak dobio naredbu da se povuฤe i ฤarls se vratio svojim uobiฤajenim duลพnostima. Prema sluลพbenim dokumentima, Nikson i njegovi savetnici bili su na sto muka kako da odgovore na incident. Na kraju je predsednik doneo odluku da ne uzvraฤaju udarac. Nikson je zapravo samo hteo da komunisti budu uvereni da je on zaista razmatrao nuklearni udarac. Narednih godina predsednik je ฤak slao bombardere naoruลพane nuklearnim oruลพjem prema Sovjetskom Savezu, dok je istovremeno ลกirio glasine da je toliko poremeฤen da bi mogao da potegne okidaฤ treฤeg svetskog rata.
Naravno da nije bio poremeฤen. A zahvaljujuฤi knjizi iz 2000. Entonija Samersa i Robina Svana, danas znamo da je bio samo pijan, da nije bio opijen moฤi. Dลพordลพ Karver, CIA-in specijalista za Vijetnam u doba ruลกenja EC-121, navodno je tada rekao da je Nikson bio „razjaren“ kad je saznao ลกta se dogodilo sa ลกpijunskim avionom. Predsednik je nazvao ured oruลพanih snaga i naredio sprovoฤenje planova za taktiฤki nuklearni udar sa predlogom meta. Henri Kisindลพer, Niksonov savetnik za nacionalnu sigurnost iz tog vremena, uspeo da ih nagovori da ne kreฤu u napad tako dugo dok se Nikson sledeฤeg jutra ne probudi trezan. Prema knjizi Samersa i Svana „Arogancija moฤi: tajni svet Riฤarda Niksona“, Kisindลพer je navodno nekoliko puta rekao pomoฤnicima da, ukoliko bi se predsednik pustio da radi po svom, imali bismo nuklearni rat svake nedelje, prenosi Express.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com