PODGORICA – Na današnji dan pre dve godine na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori pobedile su tri izborne liste dotadašnje opozicije, koje su formiranjem vlade, posle više od 30 godina vlasti Demokratsku partiju socijalista (DPS) Mila Đukanovića poslali u opoziciju.
Vladu su formirale koalicije „Za budućnost Crne Gore“, koja je osvojila 27 mandata u Skupštini Crne Gore, koalicija „Mir je naša nacija“ sa 10 mandata i platforma „Crno na bijelo“ sa četiri mandata, dok je Đukanovićev DPS sa 30 mandata ostao pojedinačno najuticajnija stranka u opoziciji.
Za mandatara, a potom i premijera izabran je do tada javnosti potpuno nepoznat profesor Zdravko Krivokapić, koji je bio prvi na listi „Budućnost Crne Gore“.
Sa uverenjem da Crna Gora piše istoriju, tokom protekle dve godine pale su dve vlade – Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, koji je formirao drugu manjinsku vladu, uz podršku Đukanovićevog DPS, a Crna Gora je i dalje u teškoj političkoj krizi, čije rešenje je u ovom trenutku teško predvideti – nova vlada ili vanredni parlamentarni izbori.
Jedna od solucija je da se ponovo uz podršku DPS-a formira izvršna vlast koja bi radila na pripremi izbora i čiji bi mandatar bio lider Bošnjačke tranke Ervin Ibrahimović, dok s druge strane Nova srpska demokratija Andrije Mandića, koja je i članica DF-a nudi dogovor o ponovnom formiranju vlade na osnovu narodne volje sa partnerima iz stare parlamentarne većine.
Iz BS-a za podgoričke Vijesti kažu da je formiranje nove manjinske vlade uz podršku DPS, na čelu sa liderom BS Ervinom Ibrahimovićem na nivou ideja i spekulacija, ali ističu da je bilo razgovora o prevazilaženju krize, da je državi potrebna stabilna vlada zbog teške jeseni koja predstoji i da bi se o mogućnosti ulaska u priču oko izvršne vlasti upustil kada vide platformu za to.
Druga opcija je da “stara parlamentarna većina” formira novu vladu i za nju se zalaže Demokratski front, čiji su se zvaničnici trudili i da na dan rušenja Abazovićeve vlade to spreče i izdejstvuju rekonstrukciju.
Od toga nisu odustali, pa se u tom kontekstu razmatra i politička sudbina predsednice Skupštine Danijele Đurović (Socijalistička narodna partija), potvrđeno je Vijestima nezvanično u DF-u.
Za petak 2. septembar zakazana je sednica Skupštine na čijem dnevnom redu je inicijativa za smenu Đurovićeve.
Vlada Dritana Abazovića srušena je u noći između 19. i 20. avgusta, a za formiranje nove za sada u parlamentu ne postoji potrebna većina. Demokrate ponavljaju da neće sa DPS-om, DF takođe, dok GP URA i SNP neće s Demokratama. DPS s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima takođe nema 41 glas za izbor vlade.
U slučaju odsustva parlamentarne većine (41 od ukupno 81 poslanika) za izbor nove izvršne vlasti, predsedniku države Milu Đukanoviću ostaje obaveza po Ustavu da raspiše prevremene parlamentarne izbore. On po Ustavu ima rok da najpre predloži novog mandatara do 19. septembra.
Iz Nove srpske demokratije zatraženo je da mandat za sastav nove vlade dobije Andrija Mandić, jer je ta koalicija osvojila najviše mandata na izborima 2020. Poslanik DF-a Jovan Vučurović rekao je u nedelju za Vijesti da nije kasno da se politička situacija vrati u normalu i da se krene u poštovanje onoga što se desilo 30. avgusta 2020.
“Dužni smo građanima da makar u ime tog datuma pokušamo da se dogovorimo i krenemo u proces formiranja vlade po svim demokratskim pravilima… Vreme je da DF i Andrija Mandić vode buduću vladu”, kazao je Vučurović.
Za Denokrate je, međutim, to neprihvatljivo, jer su oni, kažu, pojedinčcno najjača partija čiji nosilac liste jedini nije bio premijer.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com