DW: Brdo problema na samitu EU

BON – Danaลกsnjim samitom EU zavrลกava se nemaฤko predsedavanje Savetu EU, meฤ‘utim, mnoga pitanju su i dalje otvorena, piลกe Dojฤe vele.

Nemaฤko predsedavanje od jula do decembra nije proteklo kako je planirano, ลกto je i priznala nemaฤka kancelarka Angela Merkel poslanicima u Bundestagu.

Poslednji Samit Evropske unije ove godine trebalo je da bude glamurozan zavrลกetak drugog predsedavanja Uniji Angele Merkel u njenoj politiฤkoj karijeri koja se bliลพi kraju, meฤ‘utim pandemija korone, Bregzit, Maฤ‘ari, Poljaci i turska vlada pomrsili su joj raฤunicu, a nereลกeni problemi nagomilali su se na samom kraju.

Joลก se pregovara o vladavini zakona u Maฤ‘arskoj i Poljskoj, koja je, prema miลกljenju Evropske komisije i Evropskog parlamenta, ozbiljno ugroลพena, a te dve zemlje su, da bi spreฤile preispitivanje vladavine zakona, stavile su veto na usvajanje kompletnog sedmogodiลกnjeg budลพeta EU od 1,1 bilion evra.

Ono ลกto je posebno razljutilo nemaฤku kancelarku jeste to ลกto Poljska i Maฤ‘arska blokiraju i paket pomoฤ‡i za saniranje ลกtete nanesene pandemijom teลกkog 750 milijardi evra, koji je preko potreban da se ponovo pokrene ekonomija.

U joลก jednom konfliktu, napetom odnosu izmeฤ‘u Evropske unije i Turske, nema naznaka reลกenja, a nemaฤka kancelarka Angela Merkel izrazila je razoฤaranje jer turski vlastodrลพac nije bio spreman da razgovara sa ฤlanicama EU Grฤkom i Kiprom o spornoj eksploataciji gasa u istoฤnom Sredozemnom moru.

Nemaฤko predsedavanje predlaลพe da se uvedu sankcije pojedinim graฤ‘anima Turske i preduzeฤ‡ima, ukljuฤenim u istraลพivanja gasa, ali ta veoma ograniฤena kaznena akcija neฤ‡e biti dovoljna za Grฤku i Kipar.

Na pregovaraฤkom stolu je i cilj EU o zaลกtiti klime do 2030. godine, jer bi u odnosu na 1990. godinu, trebalo da se za 55 odsto smanji emisija ugljen-dioksida.

A u 2050, Evropska unija ลพeli da njena privreda bude u potpunosti neutralna u pogledu klime.

Prema Pariskom sporazumu o klimi, EU je zapravo do februara 2020. morala da predstavi svoje ciljeve za zaลกtitu klime, a Udruลพenja za zaลกtitu prirodne sredine ukazuju da cilj o smanjenju emisije ugljen-dioksida za 55 odsto nije dovoljan da se smanji globalno zagrevanje.

U poslednjih pola godine EU nije napravila napredak ni sa nameravanom novom regulacijom migracija.

Evropska komisija je istina predloลพila izmenjena pravila u procesu dodeljivanja azila i raspodele izbeglica, o kojima drลพave-ฤlanice do samita nisu nijednom diskutovale, bez obzira na pritisak nemaฤkog ministra unutraลกnjih poslova Horsta Zehofera.

I tu su, navodi se, najveฤ‡i koฤniฤari Poljska i Maฤ‘arska, zajedno sa drugim istoฤnim drลพavama-ฤlanicama.

Veliฤanstveno najavljivana „Konferencija o buduฤ‡nosti Evrope“, na kojoj bi trebalo da se razmenjuju miลกljenja o reformi EU – nije ni poฤela, jer je pandemija spreฤila sastanke uลพivo.

Politiฤari u svojim zemljama su viลกe u modusu kriznog menadลพemnta, nego ลกto u vidu imaju buduฤ‡nost EU. Uoฤljiv je, meฤ‘utim, napredak u strategiji za Afriku i jedinstvenoj politici prema Kini.

Ocenjuje se da ฤ‡e uฤesnici samita biti jedinstveni i kada su SAD u pitanju, jer su svi za novi poฤetak u odnosima s najvaลพnijim saveznikom, nakon poraza nepredvidivog Donalda Trampa, ลกto znaฤi da bi o trgovini i bezbednosnom partnerstvu trebalo nanovo da se razgovara sa buduฤ‡im predsednikom Dลพozefom Bajdenom.

A koliko bi Evropska unija trebalo da deluje strateลกki autonomno – to je ponovo sporno.

Francuski predsednik Emanuel Makron teลพi opseลพnoj nezavisnosti „suverene Evrope“, a u Nemaฤkoj, Poljskoj i drugim zemljama EU radije bi da to bude malo manje, jer bez SAD, kako je izjavila nemaฤka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer, bezbednost Evropske unije u pogledu Rusije ne moลพe da bude garantovana.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com