U trendu

Jutarnji: HR ispunila cilj NATO za izdvajanje dva odsto BDP

ZAGREB – Hrvatska je prošle godine, prema procenama NATO-a, ispunila cilj koji su saveznici zacrtali o ulaganju najmanje dva posto BDP-a za odbranu i znatno premašila cilj da najmanje 20 posto odbrambenog budžeta ide za opremu.

Kupovina borbenih aviona znatno je podigla hrvatski odbrambeni budžet. Prema procenama NATO, Hrvatska je za odbranu prošle godine podigla izdvajanje na 2,16 posto BDP-a, sa 1,71 posto godinu pre, a 30,6 posto odbrambenog budžeta izdvojeno je za opremu, pokazuju podaci iz godišnjeg izvešća NATO-a, koje je u četvrtak predstavio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Države članice NATO-a obvezale su se još 2014. godine da će povećati izdvajanja za odbranu od najmanje dva posto BDP-a do 2024. godine i najmanje 20 odbrambenog budžeta za opremu oružanih snaga.

Prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, zanimljivo je da je Grčka prošle godine prestigla Sjedinjene Države po izdvajanju za odbranu mereno po udelu u BDP-u.

Grčka je, navodi se, prošle godine izdvojila 3,59 posto, a Sjedinjene Države 3,57 posto BDP-a.

Na trećem je mestu Poljska s 2,34 posto BDP-a, zatim Velika Britanija s 2,25 posto i Hrvatska, Estonija i Latvija sa po 2,16 posto.

Na začelju su Slovenija s 1,22 posto, Belgija s 1,07 posto, Španija (1,03 posto) i Luksemburg (0,54 posto).

Osam od 30 članica prošle je godine ispunilo cilj od dva posto u udelu BDP-a za odbranu.

Grčka je prva i po izdvajanju za opremu oružanih snaga, s 38,8 posto grčkog odbrambenog budžeta namenjeno za opremu.

Slede Luksemburg (38,2 posto), Mađarska (37,2 posto), Poljska (33 posto), Turska (30,7 posto), Hrvatska (30,6 posto) i Sjedinjene Države (29,4 posto).

Najmanje izdvajaju Albanija, Bugarska, Slovenija, Kanada, Portugal i Nemačka – između 14,9 i 18,6 posto odbrambenog budžeta.

Od 30 država članica, njih 19 izdvaja najmanje 20 posto za opremu od odbrambenog budžeta.

Zagrebački dnevnik piše da je NATO prošle godine naručio ispitivanje javnog mišljenja o percepciji Saveza, koje je sprovedeno između 12. novembra i 2. decembra.

Rezultati pokazuju da bi 67 posto anketiranih u Hrvatskoj glasalo za članstvo u Savezu, 13 posto protiv, a ostali su odgovorili da ne znaju kako bi glasali.

Najveću podršku NATO ima Poljska (84 posto), Albanija i Litvanija (82 posto), kao i Rumunija i Portugal (79 posto).

Na drugom kraju lestvice su Slovačka (46 posto), Crna Gora i Francuska (50 posto), Bugarska (54 posto) i Slovenija i Sjedinjene Države (54 posto), prenosi Jutarnji.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar