Ledeni omotaฤ Arktika se topi, a ono ลกto ostaje iza leda otvara nove ekonomske ลกanse za sve arktiฤke drลพave. Moลพe li u ovoj regiji docฬi do novog rata, u kom bi uฤestvovale praktiฤno sve vodecฬe svetske sile?
Borba oko regije bogate prirodnim resursima sada ne ukljuฤuje samo zemlje koje izlaze na Arktiฤki okean (SAD, Rusija, Kanada, Norveลกka, Danska), nego i sile iz drugih regija, poput Kine. Polarna istraลพivanja nisu viลกe samo nauฤni poduhvati, jer se sada pomeraju i ka ekonomskom aspektu, ลกto je dovelo do ozbiljne politiฤke debate meฤu arktiฤkim zemljama, analizira RT.
Tokom divljih devedesetih godina proลกlog veka, gotovo sve ruske vojne jedinice stacionirane na Arktiku su smanjene. Praktiฤno i nije bilo nikakvog vojnog prisustva na obali, od Murmanska do ฤukotke. Rusija je tada izgubila kontrolu nad ovim ogromnim prostorom.
Sada seย Rusija vracฬa na Arktikย i koristi novu tehnologiju kako biย povratila svoju tapiju. Ruske oruลพane snage ubrzano uvecฬavaju svoj vojni potencijal i prisustvo u regiji. Moskva imaย najvecฬu flotu ledolomaca na svetu. Ona gradi vojne i mornariฤke baze, kao i aerodrome ลกirom regije. Pojaฤava i vazduลกnu podrลกku kao i protivavionsku odbranu, uz dodatna ulaganja u mreลพu radara.
Ali i ostale arktiฤke zemlje rade isto. Zato se sada namecฬe pitanje โ da li postoji rizik od sukoba interesa u regiji, koji bi mogao da preraste u otvoreni rat.
I zaista, meฤuย arktiฤkim zemljamaย postoji ฤitav niz neslaganja i sporova. Neki od njih mogli bi biti veoma opasni.
Pre svega, granice izmeฤu ekonomskih zona u Arktiฤkoj regiji nisu uopลกte definisane, zbog odreฤenih nedoreฤenosti meฤunarodnog prava, ลกto za posledicu ima razliฤita tumaฤenja i nesporazume.
Kome cฬe pripasti ฤetvrtina svetskih rezervi nafte i gasa
Primera radi, ลกirina ekskluzivne ekonomske zone ne bi trebalo da bude ลกira od 200 nautiฤkih milja (370,4 kilometra) od takozvane osnovne linije. Ali, ako neka zemlja moลพe da dokaลพe da odreฤeni deo morskog dna pripada njenoj kontinentalnoj ploฤi, onda ta zemlja ima i ekskluzivno ekonomsko pravo na ลกirenje svoje ekonomske zone.
Ovo ima vaลพne praktiฤne implikacije, jer ta zemlja onda stiฤe pravo da istraลพuje morsko dno i da razvija svoje prirodne resurse, da stvara i koristi veลกtaฤka ostrva i da gradi infrastrukturu. To bi moglo da postane veoma isplativo, jer Arktiฤka regija, prema nekim procenama, krije ฤetvrtinu svetskih rezervi nafte i gasa.
Drugi problem predstavljaย spor oko nadleลพnosti nad Severnim morskim putem. Ova brodska ruta posle otapanja leda postaje sve dostupnija za komercijalna plovila.
SAD u poslednje vreme sve viลกe teลพi da ograniฤi prisustvo Rusije na Severnom morskom putu, uz nameru da ga pretvori u meฤunarodnu pomorsku rutu.
Amerika sveย viลกe povecฬava svoje aktivnosti na Arktiku. Jedna od strategija je i slanjeย sve vecฬeg broja plovila Obalske straลพe.
Zapadni struฤnjaci tvrde da pozicija Rusije na Severnom morskom putu nije uvek ubedljiva i da, navodno, krลกi meฤunarodno pomorsko pravo, kao i da naruลกava princip mirnodopskog koriลกcฬenja mora i okeana.
Moskva, s druge strane, tvrdi da ima nadleลพnost nad Severnim morskim putem, jer prolazi kroz njenu ekskluzivnu ekonomsku zonu. Zato bi sva plovila koja ลพele da koriste ovu rutu morala da traลพe dozvolu od Rusije.
Koliko je veliki rizik od nuklearnog sukoba?
Ove razlike mogle bi potencijalno da dovedu i doย ozbiljnih incidenata. Zamislimo scenario u kojem brod ameriฤke mornarice prolazi kroz Severni morski put pozivajucฬi se na princip slobodne plovidbe. Ova doktrina omogucฬuje prolaz kroz teritorijalne vode neke zemlje, ako je u pitanju deo meฤunarodne plovidbene putanje. Ali, u realnosti to moลพe da dovede do brojnih incidenata โ sudara, pokuลกaja izguravanja plovila, i sliฤno.
Postoje i otvorena vojna pitanja na Arktiku. Od sredine devedesetih godina 20. veka, Rusija razvija Severni strateลกki bastion, u kojem su smeลกtene strateลกke podmornice naoruลพane raketama.
Kada se analizira mogucฬnost velikog sukoba na Arktiku, moramo na umu da imamo jedan vaลพan faktor: svaki sukob izmeฤu aktuelnih igraฤa u regiji mogao bi da preraste i u nuklearni rat.
NATO je oฤigledno veoma zainteresovan za Arktik, u ลกirem smislu. Tako sa jedne strane terazija imamo SAD, Norveลกku, Kanadu, Grenland i Dansku. Sa druge strane, tu je Rusija. Klubu seย sada pridruลพuje i Kina.ย Kina traลพi uporiลกte u Arktikuย kako bi jednog dana mogla da koristi severnu rutu za komercijalnu plovidbu, ukoliko klimatski uslovi to dozvole.
Meฤutim, situacija u Arktiฤkom okeanu mogla bi da se dramatiฤno promeni ako led nastavi da se topi trenutnom brzinom. Severozapadni morski put bi tokom narednih 40 do 50 godina mogao potpuno da ostane bez leda. Ova ruta ide preko celog Arktiฤkog okeana duลพ Severnih obala Severne Amerike i Kanadskog arktiฤkog arhipelaga. To cฬe biti najkracฬi put od ล angaja do Njujorka. Ako se to desi, pojavicฬe se sliฤni problemi kao u Severnom morskom putu. Amerika cฬe najverovatnije traลพiti tapiju na ovaj prolaz, dok cฬe Kina tvrditi da bi to bilo krลกenje pomorskog prava.
Ko ลพeli nuklearni rat zbog malo nafte i bakalara?
U geopolitiฤkom smislu, svaka napeta situacija u Arktiฤkom okeanu mogla bi da bude sliฤna onome ลกto danas vidimo u Persijskom zalivu ili na spornim ostrvima u Juลพnom kineskom moru.
Rusija bi imala na raspolaganju samo dve opcije u sluฤaju ozbiljnih incidenata. Moskva bi mogla ili da podigne belu zastavicu ili da upotrebi nuklearno oruลพje. ฤinjenica da veliฤina ruske flote ne moลพe da se poredi sa ameriฤkom mogla bi da odredi proces donoลกenja odluka. Nema sumnje da i Vaลกington ovo vrlo dobro razume.
Drugim reฤimaย โ ko bi rizikovao da postane meta nuklearnog udara zbog malo nafte i bakalara?
Dakle, do velikog rata necฬe docฬi. Necฬe biti ni tradicionalnog rata sa zvaniฤnom objavom ratnog stanja, stupanjem na snagu prekog suda i tome sliฤno. Ratovi su teritorijalna stvar, omeฤena drลพavnim granicama. Ako rat izbije na Arktiku, proลกiricฬe se i na teritorije arktiฤkih drลพava. Drugim reฤima, svaki rat u kojem bi uฤestvovala Rusija proลกirio bi se daleko od granica Arktika.
Ovo cฬe biti logika kojom cฬe se voditi drลพave kada budu donosile odluke na Arktiku. Meฤutim, broj spornih situacija cฬe izvesno biti sve vecฬi, ali nema razloga da se veruje da cฬe to biti razliฤito od vecฬย postojecฬih sporova u Juลพnom kineskom moru ili Persijskom zalivu.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com