Rusija jaฤa svoje angaลพovanje u Libiji – politiฤki i, naizgled, i vojno, to angaลพovanje je deo nove strategije Rusije na Bliskom istoku koja ima viลกe ciljeva, navodi „Dojฤe vele“ (DW).
Nemaฤki meฤunarodni radio navodi da su neki od tih ciljeva korisni za region, a neki pre svega – za Moskvu.
DW prenosi da je demanti usledio odmah, uz tvrdnju da Rusija nije poslala nikakve specijalce na egipatsko-libijsku granicu.
โNema ruskih specijalnih snaga u Sidi Baraniju u Egiptu“, saopลกtilo je rusko Ministarstvo odbrane u Moskvi.
Sliฤno se izrazio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je rekao da โnema informacija“ o ruskim snagama poslatim preko Egipta. DW navodi da je pre toga agencija Rojters javila da se u pomenutoj vojnoj bazi nalaze 22 ruska specijalca. Rojters prenosi da su tu vest potvrdili i predstavnici vojske SAD.
DW ocenjuje da je neosporno da je Rusija poslednjih nedelja pojaฤala svoje angaลพovanje u Libiji. Tako je viลกe desetina naoruลพanih lica iz jedne ruske firme za obezbeฤenje do kraja februara bilo na podruฤjima koja kontroliลกu snage libijskog generala Kalife Haftara. To je za list โArab njuz“ potvrdio i vlasnik te firme.
Haftar se na svoju ruku i bez demokratske legitimacije bori protiv dลพihadistiฤkih pobunjenika – pre svega protiv terorista organizacije Islamska drลพava (IS).
DW navodi da se zna i da je Haftar u prvoj polovini januara bio gost na ruskom nosaฤu aviona โAdmiral Kuznjecov“ koji se iz voda pred sirijskom obalom vraฤao za Rusiju. Prema medijskim agencijama, on je odatle navodno imao video-konferenciju sa ruskim ministrom odbrane Sergejem ล ojguom. Poฤetkom ove nedelje, Haftarov savetnik Abdelbaset al Bazdi razgovarao je sa ล ojguovim zamenikom Mihailom Bogdanovim u Moskvi.
Njih dvojica su se sloลพila โda je neophodno zasnovati kolektivan dijalog u kojem bi trebalo da uฤestvuju predstavnici svih politiฤkih grupa i plemena“, reฤeno je u Ministarstvi odbrane.
Joลก u jesen 2016, Moskva je predstavila strateลกki papir o ruskoj spoljnoj politici. Tu piลกe da Moskva i dalje ลพali da doprinosi stabilnosti regiona i da ฤe se fokusirati โna politiฤko-diplomatsko smirivanje konflikata“. U sklopu te strategije je i angaลพovanje Moskve u Libiji.
DW navodi da je u dokumentu nagoveลกtena i nova strategija u pojedinim regionima sveta.
โDanas, kada je meฤusobna zavisnost naroda i drลพava bitno veฤa nego ranije, pokuลกaji da se zasnuju bezbednost i stabilnost na tuฤoj teritoriji – nemaju buduฤnostโ. Drugim reฤima: vremena u kojima je neka strana sila mogla da po sopstvenom nahoฤenju odreฤuje politiku neke druge zemlje, proลกla su.
DW ocenjuje da se to kakve je pouke Rusija iz toga izvukla vidi po angaลพovanju u Siriji na strani predsednika Baลกara al Asada. Rusija ima vrlo konkretne predstave o buduฤem politiฤkom pravcu Sirije. Ako se ta strategija sledi, ona se moลพe ostvariti samo zajedno sa partnerom – dakle Asadom. Tu treba raฤunati i druge partnere, pre svega Iran i libanski Hezbolah. Pri tome se ne mora raditi o trajnim savezima, veฤ se u mnogo veฤoj meri radi o alijansama koje su vremenski ograniฤene i mogu da se razgrade nakon postizanja postavljenih ciljeva.
To je Moskva uvidela nakon ulaska SAD u Irak 2003. Invazija je poฤela a da se Buลกova vlada pre toga nije pobrinula da naฤe partnera na licu mesta, nekoga ko bi mogao da joj pomogne pri preureฤivanju drลพave. Zato je i posleratna faza bila haotiฤna. Posledice intervencije se oseฤaju i danas.
Sliฤno kritiฤki Moskva gleda i na politiku vlade Baraka Obame na Bliskom istoku. Ona je propala, kaลพe Leonid Slutski, predsedavajuฤi Odbora Dume za spoljne poslove: โNemoฤ i izostajanje rezultata su oฤigledni“.
DW navodi da iz tih greลกaka Moskva ลพeli da neลกto nauฤi. Strane drลพave bi trebalo da saraฤuju sa jakim reลพimima, koliko god oni bili bezobzirni, rekao je, kako prenosi „Njuzvik“, Putin prilikom predstavljanja novog strateลกkog papira. I dodao da ฤe u suprotnom svet doลพiveti โuniลกtenje drลพavnih sistema i procvat terorizma“.
DW ocenjuje da Rusija istovremeno ลพeli i da se svetu ponovo prezentira kao globalna vodeฤa sila. Pri tome ima uspeha kojima moลพe da se pohvali. Tokom protekle godine, Putin je imao 25 susreta sa politiฤkim voฤama arapskih zemalja – kako prenosi Njuzvik – ลกto je pet puta viลกe nego ลกto je postigao Obama.
Vaลพan deo tog bilansa je ostvaren i zbog ruskog angaลพovanja u Siriji. Tamo je Rusija testirala svoju novu strategiju, kaลพe politikoloลกkinja Renda Slim sa Vaลกingtonskog instituta za Bliski istok. Posledica je jasna: โSvaki politiฤki voฤa ฤe sada da kaลพe: moลพda je vreme da preispitamo odnose sa Rusijom.“
ฤini se da je Rusija tek na poฤetku sa svojom novom politikom na Bliskom istoku. ล irenje ka Libiji je, kako u jednoj studiji procenjuje ameriฤki trust mozgova Stratfor, โsamo jedan element mnogo obuhvatnije strategije jaฤanja ruskih aktivnosti u juลพnom Sredozemlju – i stvaranje zone uticaja kakva je postojala u vremenu Sovjetskog Saveza“, zakljuฤuje DW.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com