U trendu

Orban pita, a već zna odgovor

Mađari će u oktobru imati priliku da na referendumu odbiju sistem kvota prema kojem za sada njihova zemlja treba trajno da primi 2.300 izbeglica, navodi štampa na nemačkom koja piše i oštrijem odnosu Budimpešte prema migrantima.

Kako prenosi Dojče vele, Mađari bi 2. oktobra trebalo da izađu na referendum i odluče da li prihvataju sistem kvota EU po kojem svaka članica prema svojoj veličini i ekonomskoj snazi treba da prihvati određeni broj izbeglica.

Za sada je dogovoreno raspoređivanje tek 160.000 ljudi koji su pristigli u Italiju i Grčku, od toga bi Mađarska trebalo da primi 2.300.

Pitanje na referendumu će glasiti: „Da li želite da Evropska unija propisuje obavezno naseljavanje ne-mađarskih građana bez saglasnosti mađarskog parlamenta“?

„S obzirom na to kakvo je raspoloženje, deluje izvesno da će odgovor biti NE“, piše „Frankfurter rundšau“. List navodi da je to novi udarac Evropskoj uniji nakon odluke o Bregzitu.

Novinar je razgovarao i sa predstavnicima nemačke vladajuće koalicije pa se otkrilo da stanje u Mađarskoj izaziva podele i u Berlinu. Dok političar socijaldemokrata Nils Anen kaže da Orbanova vlada „sramotnim i providnim političkim manevrom“ nastavlja „rastakanje Evrope“, bavarski konzervativci se raduju što će prihvat izbeglica biti tema jednog referenduma.

Pod naslovom „Tvrd, tvrđi, Orban“, ugledni list „Handelsblat“ piše da „desnopopulistički premijer“ postavlja pitanje na koje već zna odgovor.

„Time Orban ostvaruje svoju pretnju da će putem plebiscita dovesti u pitanje već donetu odluku EU“, navodi ovaj poslovni dnevnik.

„Zidojče cajtung“ piše da je referendum „poslednje sredstvo“ Viktora Orbana u borbi protiv raspoređivanja izbeglica širom EU, što preferiraju brojne članice.

„Utvrđeni ključ za raspoređivanje bi trebalo da pravedno podeli teret izbegličke krize na države članice. Slovačka je pred Evropskim sudom podnela tužbu protiv kvote EU, a Mađarska se pridružila tužbi. Još od aprila se vlada zalaže da građani glasaju sa NE na budućem referendumu. Na plakatima širom zemlje stoji: Hajde da pošaljemo signal Briselu, tako da čak i oni razumeju“, ocenjuje ovaj list.

Bečki dnevnik „Standard“ navodi da „sistemu kvota u EU do danas nedostaje konsekventno sprovođenje“.

„Verovatno će pusta želja ostati i promena koju planira Brisel, a koja predviđa da zemlje koje odbijaju da prihvate izbeglice u evropsku kasu uplate po 250.000 evra za svaku izbeglicu koju odbiju. U samoj Mađarskoj je dolazeći referendum nastavak rigorozne antiizbegličke politike u kojoj je vlada još prošle godine posezala za niskim udarcima. Treba se setiti upitnika sa sugestivnim pitanjima koji je u milionima primeraka poslat građanima. Pitani su recimo zar nije bolje umesto doseljavanja podržati mađarske porodice i decu koja treba da se rode. Orban tera sopstvenu ksenofobnu igru u kojoj važe pravila koja sam piše“, piše bečki list.

Nemački nedeljnik „Špigel“ na svom portalu navodi da se Mađarska ograda sa bodljikavom žicom ne nalazi baš na samoj granici sa Srbijom, nego nekoliko metara unutar mađarske teritorije.

„Zato su u Budimpešti bili kreativni i došli na sledeću ideju: ako izbeglice i uspeju da se provuku ispod oštre žice i neopaženi zađu u Mađarsku, vojska i policija moći će jednostavno da ih vrate na drugu stranu ograde. To, zvanično, nije deportacija jer je i sa te druge strane, bar još nekoliko metara, mađarska teritorija…Cilj je da se sve izbeglice upute u tranzitne kampove, od kojih je najpoznatiji onaj pred graničnim prelazom Horgoš-Reske“, navodi „Špigel“.

Nedeljnik piše o „kampu bede“ iz kojeg se samo 15 ili 20 ljudi dnevno pripušta u limene barake gde mogu da zatraže azil u Mađarskoj, posle čega se nadaju da će ipak uspeti da prođu dalje, ka Austriji i Nemačkoj.

„Uskoro bi u tranzitnom kampu moglo da bude više hiljada ljudi, što bi ovde stvorilo kamp sličan onom koji je bio u grčkom Idomeniju. Kampuju u đubretu pred žičanom ogradom. U malim šatorima, pod ćebadima ili jednostavno pod vedrim nebom. Jednom dnevno policajci dele hleb, konzerve s ribom i vodu za piće. Ponekad privatni pomagači smeju da podele pelene, lekove i hranu za bebe. Ima jedna slavina s tekućom vodom. Posle više meseci postavljena su tri mobilna toaleta“, stoji u tekstu na sajtu „Špigla“, a prenosi „Dojče vele“.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.