Poglavar Rimokatoliฤke crkve papa Franja danas boravi u Boliviji, u drugoj zemlji na njegovoj turneji po Juลพnoj Americi gde ฤe odrลพati misu u Santa Kruzu, a zatim ฤe se sastati sa predstavnicima sveลกtenstva i uฤestvovati na drugom svetskom skupu narodnih pokreta.
Papa je stigao juฤe u Boliviju, u La Paz, gde ga je na aerodromu doฤekao bolivijski predsednik Evo Morales.
Papa je pohvalio Boliviju zato ลกto je preduzela „vaลพne korake“ da ukljuฤi siromaลกne i marginalizovane u politiฤki i ekonomski ลพivot te najsiromaลกnije juลพnoameriฤke zemlje.
On je, meฤutim, i istakao da katoliฤka vera ima duboke korene u Boliviji i da i dalje „baca svetlo na druลกtvo i doprinosi razvoju nacije i izgradnji njene kulture“ i izrazio ลพelju da katoliฤka crkva nastavi da igra vaลพnu ulogu u druลกtvu u kome vlada predsednika Eva Moralesa nastoji da ograniฤi njen uticaj.
Morales, prvi predsednik te zemlje domorodaฤkog porekla, doลกao je na vlast boreฤi se za 36 domorodaฤkih grupa u zemlji i upisao je njihova prava u ustav. Pod njegovim voฤstvom bolivijska privreda se razvila. On se meฤutim suprotstavio lokalnoj katoliฤkoj crkvi nizom antiklerikalnih inicijativa, ukljuฤujuฤi i nov ustav po kome je veฤinski katoliฤka Bolivija postala sekularna zemlja.ย
ฤim je Morales doลกao na vlast 2006, Biblija i krst sklonjeni su iz predsedniลกtva.
Morales,ย poznat po svojim socijalistiฤkim stavovima, na doฤeku pape podsetio je da je katoliฤka crkva u proลกlosti bila na strani onih koji ugnjetavaju bolivijski narod, od kojih je tri ฤetvrtine domorodaฤkog porekla.
On je, meฤutim, dodao da su se stvari promenile sa ovim papom i da bolivijski narod pozdravlja papu Franju kao nekog ko „pomaลพe oslobaฤanje naลกeg naroda“. „Onaj ko izda siromaลกnu osobu, izdaje papu Franju“, istakao je bolivijski predsednik.
Morales je na aerodromu zagrlio papu i okaฤio mu oko vrata tradicionalnu torbicu od alpake. Takva torbica se obiฤno koristi da drลพi listove koke, koje ลพvaฤu ljudi u Andima da ublaลพe bolest od visoke nadmorske visine. Kako navodi agencija AP, ne zna s da li je papa Franja ลพvakao ove listove, ali mu je posluลพen ฤaj napravljen od listova koke, kamilice i anisa na avionu od Kita do Bolivije.
La Paz je na nadmorskoj visini od 4.000 metara, i Vatikan je odluฤio da papin boravak u tom gradu skrati na samo nekoliko sati da bi se onemoguฤili problemi za 78-ogodiลกnjeg papu koji ima samo jedno celo pluฤno krilo. Papa je, meฤutim, izgledao u dobroj formi iย iz svog vozila na putu do grada mahao je narodu koji je doลกao da ga doฤeka.
Papa je na putu do grada zaustavio svoj auto na mestu gde je 1980. izbaฤeno telo jezuitskog sveลกtenik Luisa Espinala, koga su drลพali u pritvoru i muฤili pripadnici paravojnih grupa. „Setite se jednog od naลกe braฤe, ลพrtve interesa koji nisu ลพeleli da se bori za slobodu Bolivije“, rekao je papa.
Papa Franja je kasnije u govoru civilnim vlastima u La Pazu pozvao na dijalog izmeฤu zemalja u regionu i pozvao ih da poprave svoje diplomatske odnose i izbegavaju sukobe, osvrฤuฤi se na spor Bolivije i ฤilea oko bolivijskog pristupa moru koji je izgubila u ratu 1879-83.
On je osudio atmosferu nejednakosti u Boliviji gde uprkos ekonomskom napretku poslednjih godina skoro ฤetvrtina ljudi ลพivi na dva dolara dnevno, i rekao je da je razvoj privrede doneo prosperitet, ali i otvorio vrata zlu i korupciji.
Kako navodi AP, Bolivija je poznata po korupciji u pravosuฤu, i oko 1.000 sudija i 300 tuลพilacaย je pod istragom ili na sudu zbog korupcije.
Posle kratkog boravka u La Pazu, papa je avionom otiลกao u Santa Kruz, u centru zemlje, gde ฤe provesti ostatak boravka.
Papa Franja i Morales sreli su se veฤ nekoliko puta. Poslednji put u oktobru kada je predsednik u Vatikanu uฤestvovao na samitu domorodaฤkih grupa i boraca za siromaลกne koje podrลพava papa. Njihov zajedniฤki stav o brizi o najsiromaลกnijima u druลกvu i potrebi da bogate zemlje drastiฤno neลกto urade za klimatske promene u suprotnosti su sa Moralesovim nesuglasicama sa lokalnim sveลกtenstvom.
Oฤekuje se da ฤe papa Franja govoriti o brizi za ลพivotnu okolinu tokom boravka u Bolivji kao ลกto je govorio u Ekvadoru. Tokom posete, on ฤe takoฤe posetiti zatvor Pamasola, poznat po nasilju, gde je u borbi izmeฤu bandi zatvorenika 2013. ubijeno 30 ljudi. Kao u mnogim latinoameriฤkim zatvorima, zatvorenici u velikoj meri kontroliลกu zatvor Palmasola u kome ima oko 3.500 zatvorenika.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com