Sjedinjene Ameriฤke Drลพave mogle bi da primene razne ekonomske, vojne i ideoloลกke strategije kako bi podelile i uzdrmale Rusiju, navodi se u novom izveลกtaju instituta koji finansira Pentagon.
U dokumentu pod naslovom โIscrpljivanje i destabilizacija Rusijeโ istiฤe se da bi SAD i saveznici mogli da primene โnenasilne opcije nanoลกenja ลกteteโ kako bi oslabili rusku privredu i vojsku i ugled ruskih vlasti kod kuฤe i napolju.
Centar za istraลพivanje i razvoj (Rand), neprofitna organizacija koju izmeฤu ostalih plaฤa i ameriฤka vojska, predlaลพe koje sve operacije SAD mogu da finansiraju kako bi Rusiju preusmerile na manje opasne akcije koje ฤe joj prazniti budลพet. Predloลพene mere ukljuฤuju ekonomske, geopolitiฤke, ideoloลกke i vojne.
Ruski TV kanal RT je istraลพivanje okarakterisao kao otvorenu zaveru da se izazovu socijalno nezadovoljstvo i druลกtvene podele u Rusiji.
U izveลกtaju se zakljuฤuje da najviลกe ลกanse za uspeh imaju opcije koje direktno pogaฤaju Rusiju tamo gde je najranjivija, a podrivaju je u segmentima u kojima prednjaฤi. Kao najslabija taฤka istaknuta je njena ekonomija, mala u poreฤenju sa ameriฤkom i veoma zavisna od izvoza energenata, dok je najveฤa snaga u domenu vojske i informacionog ratovanja.
U izveลกtaju se navodi da Rusija pati od โduboko ukorenjeneโ, ali โpreteraneโ strepnje zbog moguฤnosti da โZapad inicira promenu reลพimaโ. RT komentariลกe koliko je ironiฤno to ลกto se ova strepnja naziva preteranom u dokumentu u kom se opisuju naฤini da se upravo to uradi.
U dokumentu se dalje navodi da bi SAD mogle da stvore percepciju da ruska vlada ne radi u interesu javnosti, da smanji poverenje u ruski izborni sistem ili da ohrabre unutraลกnje proteste. Sve to bi moลพda omelo rusku vladu i uฤinilo je โmanje sposobnom ili sklonom da ugrozi interese Zapada u inostranstvuโ, ali se priznaje da ova strategija verovatno ne bi funkcionisala i da nosi rizik eskalacije sukoba.
Ruski komentatori naglaลกavaju da je dokument objavljen nakon dvogodiลกnje โhisterijeโ zbog navodnog meลกanja Rusije u ameriฤku politiku, dajuฤi โuznemirujuฤi uvid u ideologiju ameriฤke izuzetnostiโ koja funkcioniลกe po principu โradite kako mi kaลพemo, a ne kako mi radimoโ. Primeฤujuย da se zapadni mediji nisu utrkivali da ukaลพu na ovu ameriฤku varijantu meลกanja niti da โprozovu vladu SAD zbog licemerjaโ.
U ekonomskoj oblasti u izveลกtaju se sugeriลกe da bi mere poput ลกirenja ameriฤke energetske proizvodnje i nametanja stroลพih trgovinskih i finansijskih sankcija pomogle da se optereti i unazadi ruska ekonomija.
Predloลพeno je ohrabrivanje emigracije visokoobrazovane omladine i kvalifikovanih radnika, jer to ne donosi troลกkove ni rizike i moลพe da pomogne SAD i drugim zemljama koje primaju doseljenike, na ลกtetu Rusije. Kao loลกa strana je navedeno to ลกto bi se efekti osetili nakon dugog vremena.
Sa strane geopolitike, ocenjuje se da bi ameriฤka pomoฤ Ukrajini u oruลพju dotakla Rusiju tamo gde je spolja najranjivija, ali da bi ta pomoฤ morala paลพljivo da se izvaga kako bi poveฤala troลกkove za Moskvu ali da istovremeno ne izazove mnogo ลกiri sukob u kojem bi Rusija zbog svog poloลพaja imala znaฤajnu prednost.
Poveฤanje ameriฤke podrลกke sirijskim pobunjenicima je joลก jedna moguฤnost, ali to bi moglo da rezultira sliฤnim neugodnim ishodima. Izmeฤu ostalog, da naruลกi napore u borbi protiv islamskog terorizma i donese rizik dalje destabilizacije celog regiona.
SAD bi takoฤe mogle da pokuลกaju da smanje ruski uticaj u centralnoj Aziji, promoviลกu liberalizaciju u Belorusiji i preokrenu Pridnjestrovlje, proterujuฤi ruske trupe iz ovog nepriznatog, uglavnom ruskog govornog podruฤja koje se odvojilo od Moldavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Meฤutim, autori se slaลพu u ฤinjenici da bi veฤina ovih opcija bila teลกko izvodljiva, skupa za Vaลกington, a moลพda ฤak i ne bi imala ลพeljeni efekat.
U vojnom smislu, Sjedinjene Ameriฤke Drลพave bi mogle ponovo da postave svoje bombardere u blizini kljuฤnih ruskih strateลกkih ciljeva, kako bi poveฤale zabrinutost Rusije, ali izvan dometa veฤine ruskih balistiฤkih i krstareฤih raketa.
Vaลกington bi takoฤe mogao da postavi dodatno taktiฤko nuklearno oruลพje u Evropu i Aziju kako bi prisilio Moskvu da poveฤa ulaganja u vazduลกnu odbranu, preneo je Sputnjik.
Razvoj novih dalekometnih bombardera i svemirskog oruลพja takoฤe bi zabrinuo Moskvu, ali sve predloลพene mere u vojnom domenu nose rizik da uvuku SAD u trku u naoruลพanju koja bi mogla da ima suprotan efekat, upozorava se u izveลกtaju.
(Jelena Kavaja, „Politika“)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com