Tenzije izmeฤu institucija Evropske unije i poljske vlade koju predvodi nacionalno-konzervativna stranka „Pravo i pravda“, sve su veฤe i ฤini se kao da Brisel sve viลกe postaje jedan od najveฤih neprijatelja za Varลกavu, piลกe „Dojฤe vele“.
„Izaลกli smo na kraj sa Grฤkom Aleksisa Ciprasa, izaฤiฤemo na kraj i sa Poljskom Jaroslava Kaฤinjskog“, tako su diplomate Evropske unije razmiลกljale 2015. nakon izborne pobede nacionalno-konzervativne stranke „Pravo i pravda“ (PiS).
Iako se mnogi politiฤari u Briselu nerado seฤaju perioda 2006-2007, odnosno vremena kada je Kaฤinjski bio premijer Poljske, oni su ipak u vreme formiranja nove vlade u Varลกavi 2015. bili popriliฤno mirni.
Kaฤinjski na kraju i nije uลกao u vladu, nju je formirala Beate ล idlo, ali ubrzo je postalo jasno: on je taj koji vuฤe sve konce iz pozadine, utiฤe na najvaลพnije politiฤke odluke ili ih ฤak sam donosi.
U poฤetku su mnogi u Briselu na tenzije izmeฤu Evropske unije i nove poljske vlade gledali kao na pokuลกaj Kaฤinjskog da ฤvrstim stavom obezbedi sebi poลกtovanje u njegovoj sopstvenoj drลพavi, ali i van nje.
Meฤutim, problemi su se ubrzo proลกirili. Evropska komisija je veฤ u januaru 2016. reagovala na probleme tamoลกnjeg Ustavnog suda u vezi sa reformama poljskog pravosuฤa, navodi „Dojkฤe vele“.
Tako je po prvi put pokrenuta formalna procedura pod nazivom „Dijalog o pravnoj drลพavi“, ลกto je opet u Poljskoj izazvalo neraspoloลพenje prema institucijama EU.
Raniji pokuลกaji Evropske unije da zaลกtiti pravnu drลพavu u Poljskoj bili su neuspeลกni, jer je na osnovu postojeฤih sporazuma Unije u takvim sluฤajevima praktiฤno nemoguฤe uvesti nekakve prave sankcije.
Kao odgovor na kritike iz Brisela, Varลกava je poฤela da dovodi u pitanje neke od nadleลพnosti Evropske komisije. Poljska je tako godinu dana kasnije nastavila sa seฤom drveฤa u zaลกtiฤenom podruฤju praลกume Bjalovica, uprkos presudi Evropskog suda pravde koji je zahtevao da se seฤa hitno i momentalno zaustavi.
Tako neลกto dogodilo se po prvi put u istoriji EU. Varลกava je kasnije promenila svoj stav i postala donekle pomirljivija, ali taj sluฤaj u suลกtini joลก uvek nije reลกen.
Kritiฤari vladine stranke „Pravo i pravda“ prebacuju i to da raspiruje neprijateljstvo prema Nemaฤkoj, iako Varลกava i Berlin veฤ godinama neguju dobre odnose.
Smatra se da PiS time ลพeli da uฤvrsti svoju poziciju kod glasaฤa. Pritom su veze s Nemaฤkom kamen-temeljac poljske spoljne politike, a i Nemaฤka je bila najvaลพniji zagovornik ulaska Poljske u Evropsku uniju 2004. godine.
Nesuglasice izmeฤu tih dveju zemalja dostigle su vrhunac prilikom ponovnog izbora predsednika Saveta EU.
Stranka PiS je oฤednom demonstrativno odluฤila da Donalda Tuska, bivลกeg poljskog premijera, posmatra ne viลกe kao poljskog, veฤ kao „nemaฤkog kandidata“.
Umesto da mu pruลพi podrลกku, u martu 2017. glasali su protiv njegovog ponovnog izbora za predsednika Saveta EU, piลกe „Doฤe vele“.
Politiฤari PiS navode ฤak i to da je Poljska na tim izborima bila preglasana (27 prema 1), jer je kancelarka Angela Merkel ลกefove drugih vlada EU „primorala“ da podrลพe njenog favorita.
Dovoฤenje institucija Evropske unije u pitanje i distanciranje od Nemaฤke, iz ugla vlade u Varลกavi sluลพi „obnovi poljskog suvereniteta“.
Vlada je veฤ u prvim mesecima svog postojanja odluฤila da Berlin zameni Londonom kao glavnim saveznikom u EU.
To se dogodilo neposredno pre nego ลกto je pala odluka o „bregzitu“. Osim toga, produbljena je i saradnja u okviru Viลกegradske grupe, kojoj, osim Poljske, pripadaju i Slovaฤka, ฤeลกka i Maฤarska.
Iako Viลกegradska grupa kao „evroskeptiฤna internacionala“ joลก uvek nije napravila neลกto naroฤito puno, Varลกava ostaje pri svojim snovima o bloku pod poljskim voฤstvom koji bi bio protivteลพa Berlinu, a u izvesnoj meri i Parizu.
U Poljskoj su debate u vezi izbeglica i njihove raspodele po sistemu kvota pojaฤale utisak da EU ลพeli da primora zemlje-ฤlanice na neลพeljeni multikulturalizam, prvenstveno „diktiran iz Berlina“.
Poljski drลพavni mediji teroristiฤke napade u zemljama Zapadne Evrope predstavljaju kao direktnu posledicu greลกaka briselskog establiลกmenta. Kaฤinjski se spretno poigrava tenzijama izmeฤu Istoka i Zapada, a to ne utiฤe samo na Poljsku: mnogi graฤani novih zemalja-ฤlanica EU ne vole da im „stara Evropa“ drลพi lekcije.
Na Istoku, graฤani ulazak svojih zemalja u EU vide viลกe kao „istorijsku pravdu“, a manje kao „ulazak u zapadnu ลกkolu demokratije, pravne drลพave i tolerancije“. Nekada je ulazak u EU za Poljsku bio mera svih stvari, a danas je to „manje zlo“.
Stranka PiS svojim biraฤima objaลกnjava da je poljsko ฤlanstvo u EU „neลกto ลกto se mora“, jer samo tako Varลกava moลพe da ima uticaja u EU, pre svega na politiku Unije prema Rusiji. U isto vreme, vlada i mediji bliski drลพavi prenose negativnu sliku o EU, sliฤnu onoj koja se mogla videti u Velikoj Britaniji uoฤi „bregzita“.
Viลกe od 80 odsto graฤana Poljske odobrava postojanje i ฤlanstvo u EU, ali to odobravanje moglo bi se pre opisati kao povrลกno.
Viลกe od 70 odsto Poljaka ne ลพeli da se pridruลพi evrozoni, a samo polovina ispitanika glasala bi za uvoฤenje evra kao valute, ukoliko bi to bio uslov bio ostanak u EU.
Pored toga, simpatije za Evropsku uniju nastavile bi da se smanjuju ukoliko bi ฤlanstvo u Uniji bilo vezano za prihvatanje izbeglica. Stranka „Pravo i pravda“ zastupa pragmatiฤni stav prema EU i oฤekuje beneficije, poput koriลกฤenja sredstava iz velikoduลกnih fondova Unije, ali bez da zauzvrat pruลพi solidarnost u pitanjima kao ลกto su distribucija izbeglica.
Izgleda da se ta zemlja danas nalazi u zaฤaranom krugu. Njen status u Evropskoj uniji od 2015. se pogorลกao, ฤak su propali i neki njeni opravdani zahtevi za odreฤenim reformama EU. To bi moglo da poveฤa frustracije, kako u vladi, tako i u poljskom druลกtvu i eventualno da u toj zemlji izrodi ideju o organizovanju referenduma o ฤlanstvu Poljske u Uniji.
Opozicija veฤ upozorava da politika Jaroslava Kaฤinjskog moลพe da dovede Poljsku do „polegzita“.
Meฤutim, joลก verovatniji scenario jeste da ฤe nenaklonjenost Poljske za nove projekte evropskih integracija, konstantne tenzije sa Briselom i iskrivljeni imidลพ EU koji se ลกiri u zemlji, gurnuti Poljsku na margine Evropske unije.
To ฤe ih odvojiti od dobro integrisanog jezgra, odnosno prebaciti u drugu, treฤu ili ฤak ฤetvrtu „EU-brzinu“, piลกe „Dojฤe vele“.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com