Mnogi običaji vezani za Kinesku novu godinu naširoko se poštuju hiljadama godina. Zajednička porodična večera, ukrašavanje kupletima (stihovima) i ispaljivanje vatrometa obavezni su deo Kineske nove godine, poznate i kao Prolećni festival.
Ali, kako prenosi agencija Sinhua, za predstojeći Prolećni festival, gledanje Zimskih olimpijskih igara u Pekingu će takođe biti važna aktivnost pored tradicionalnih.
Prolećni festival 2022. – godine Tigra u kineskom lunarnom kalendaru – pada 1. februara, samo tri dana pre zvaničnog otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.
„Olimpijske igre i Prolećni festival dele zajedničke kulturne konotacije, jer slave zajedništvo i harmoniju“, rekao je kulturolog i osnivač časopisa „Civilizacija“ (Civilization) Lu Sjaoći.
„Ovogodišnje Zimske olimpijske igre poklapaju se sa Prolećnim festivalom, tako da će to biti jedinstveno iskustvo za sve“, dodao je.
Kao i Božić u zapadnim zemljama u smislu značaja, Prolećni festival je najvažnije doba godine za porodična okupljanja u Kini. Precizno poreklo Prolećnog festivala gubi se u izmaglici vremena, ali prema narodnom predanju, slavi se već oko 4.000 godina.
Čen Haiming, direktor Centra za globalno upravljanje i pravo, Tehnološkog univerziteta Sjamen, rekao je da Prolećni festival oličava princip „jedinstva neba i čovečanstva“, koji predstavlja najvišu vrednost tradicionalne kineske kulture i duše Kineske lunarne nove godine.
Ideja jedinstva između ljudi i prirode duboko je uticala na sve aspekte kineskog društvenog života, pa čak i oblikovala ideju „zelenog razvoja“, na koju Kina danas stavlja poseban naglasak, dodao je on.
Što je još važnije, Prolećni festival predstavlja vrednost porodičnog okupljanja i težnje za harmoničnim porodičnim odnosima.
Čežnja za porodičnim okupljanjem tokom cele godine manifestuje se za vreme Prolećnog festivala užurbanim putovanjima.
Tokom sezone Prolećnog festivala, 40-dnevnog perioda poznatog kao Čunjun – stotine miliona Kineza biće u pokretu, u prepunim vozovima, autobusima, automobilima i avionima da bi došli do porodice i prijatelja.
Pre nekoliko decenija, Prolećni festival je imao malo uticaja van Kine. Ali, kako je ekonomija zemlje rasla, praznik, koji ima ogroman kulturni značaj u svetu kineskog govornog područja, postao je sve istaknutiji.
Slično tome, Olimpijske igre, pune strasti i izuzetnih sportskih poduhvata, bile su sportski, društveni i kulturni vrhunac starogrčkog kalendara skoro 12 vekova.
Jedna od najvažnijih tradicija drevnih Olimpijskih igara bilo je Olimpijsko primirje, mirovni sporazum koji je omogućavao zaraćenim grčkim gradovima-državama da ostave sukobe po strani, slave zajedništvo i iskuse mir inspirisan sportom.
Moderne Olimpijske igre oživeo je u 19. veku Francuz Pjer de Kuberten, koji je čitao o antičkim grčkim Olimpijskim igrama i verovao da Olimpijske igre mogu doprineti miru u svetu i međunarodnom prijateljstvu.
Kao što je de Kuberten predvideo, Olimpijske igre su evoluirale u najveće i najraznovrsnije okupljanje ljudi. Svake dve godine svet sa strahopoštovanjem posmatra kako se sportisti iz više od 200 zemalja i regiona udružuju u takmičenju na Olimpijskim igrama.
Iako olimpijsko primirje ne zaustavlja ratove, ono vitalno doprinosi poboljšanju razumevanja, smanjenju napetosti i rešavanju sukoba, a sve za dobrobit čovečanstva.
„U stvari, moderne Olimpijske igre su neka vrsta prakse izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo“, rekao je Lu.
Godine 2021. olimpijski moto je promenjen po prvi put za više od 120 godina, dodavanjem reči „zajedno“. Novi moto sada glasi „Brže, više, jače – zajedno“.
„U današnjem krhkom svetu sa toliko neizvesnosti, Olimpijske igre su više nego ikada moćan simbol nade, mira i solidarnosti za celo čovečanstvo u svoj našoj različitosti“, napisao je predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah u predgovoru Olimpijskog manifesta.
Dok svet nastavlja da se bori protiv nemilosrdnog virusa, dok antiglobalizacija i unilateralizam predstavljaju ozbiljne izazove za međunarodnu zajednicu, Zimske olimpijske igre 2022. nisu mogle doći u bolje vreme – svet treba da se ujedini i da slavi humanost.
S obzirom da se ovogodišnje Zimske olimpijske igre poklapaju sa Kineskom lunarnom novom godinom, tradicionalno fokusiranje Festivala na harmoniju svakako dobija globalniji značaj.
„Svetu je danas preko potrebna inkluzivnost, koju slavi kineska kultura harmonije bez uniformnosti“, rekao je Čen.
„S obzirom na vrednosti i duh koji su ugrađeni u Prolećni festival, to je festival koji treba da slave ne samo ljudi u Kini, već i širom sveta“, dodao je on.
Prikladna počast za tu priliku je treće izdanje Olimpijskog manifesta koje je objavio magazin „Civilizacija“.
Svitak dugačak 60 metara uglavnom se fokusira na Prolećni festival i Zimske olimpijske igre, pokazujući integraciju različitih svetskih kultura. Takođe obuhvata kulturu festivala 23 zemlje i 43 grada koji su bili domaćini prethodnih Olimpijskih igara.
„To znači da se kultura Istoka i Zapada susreću u Pekingu i da se razvijaju uz zajedničko učenje“, objasnio je Lu.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com