Padobranstvo kao vrsta sporta poฤelo je da se razvija posle Prvog svetskog rata. Njegovim zaฤetnikom smatra se ลฝan Or. Taj Francuz izveo je svoj istorijski skok 1919. godine pred mnoลกtvom gledalaca u blizini Londona.
Iskusni padobranci kaลพu da se ljudi uglavnom ne seฤaju svog prvog skoka. To je sasvim normalno, jer je reฤ o pojavi uzrokovanoj hemijskom reakcijom u organizmu. Tada dolazi do pojaฤanog luฤenja adrenalina, koji potiskuje kiseonik iz mozga, zbog ฤega nastupa kratkotrajno suลพenje svesti i ฤovek ne vidi niลกta i ne seฤa se niฤega. Meฤutim, sa svakim sledeฤim korakom postaje svesniji, poฤinje da opaลพa, a samim tim i da uลพiva.
Ipak, ฤinjenica je da je taj sport veoma riziฤan, pa je zato i neophodno povesti raฤuna o bezbednosti. Takoฤe, u pitanju je jako skup sport; naravno, pri tom se misli na opremu. Svaki padobranac treba da proฤe i odreฤenu obuku, pa tek onda da skaฤe iz aviona. Obuka je individualna i traje onoliko koliko je pojedincu potrebno da savlada sva znanja da bi bio spreman za prvi skok. Ona ima i svoj teorijski, a i svoj praktiฤni deo. Taj praktiฤni deo sastoji se iz tri dela. Prvi je kako se odvojiti od aviona i uspostaviti stabilnost tela u vazduhu, drugi je sigurno prizemljenje, a poslednji – treฤi, sastoji se iz bezbednosnih i vanrednih postupaka kao ลกto je, na primer, kako otvoriti rezervni padobran – ako zatreba, naravno. Prvi skok, koji svako iลกฤekuje sa nestrpljenjem, izvodi se sa 1.000 metara visine; pri tom se padobran otvara automatski. Sledeฤi korak je skok na slobodno dejstvo, a to znaฤi da padobranac sam otvara svoj padobran. Minimalna visina na kojoj se to izvodi je 750 metara. Pri svakom skoku, vrlo je vaลพna i pouzdana vremenska prognoza.
Ma koliko opasan sport to bio, istinski zaljubljenici ne mogu opisati neverovatni i jedinstveni oseฤaj dok se leti. Tada moลพete iskusiti apsolutni oseฤaj istinske slobode.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com