Jin i jang u tanjiru

Energija koju unosimo u organizam odreฤ‘enom vrstom hrane utiฤe na naลกe psihiฤko stanje, emocije i ponaลกanje. Makrobiotiฤka ishrana predstavlja savrลกenu ravnoteลพu u ishrani, a svako preterivanje vodi ka dve krajnosti: krajnjem jinu ili krajnjem jangu.

Drevna kineska nauka i kultura mnogo su istraลพivale pojavnost jina i janga – sklada suprotnosti, koji je u osnovi svega ลกto nas okruลพuje. Ovaj fenomen jedan je od putokaza i za ฤovekovu ishranu, posebno u makrobiotici.

Ako posmatramo biljku, ona u gornjim delovima ima viลกe vitamina (jin), a u donjim viลกe minerala (jang). Za redovno konsumiranje preporuฤuju se: prirodni zaฤini, nearomatski i nestimulativni napici, ลพitarice, povrฤ‡e, mahunarke, alge, voฤ‡e, izvorska voda i tako dalje. Namirnice koje treba reฤ‘e koristiti jesu one koje naginju jangu: plodovi mora, odnosno, jinu: semenke, koลกtunjavi plodovi i voฤ‡e. Po ovoj teoriji, treba maksimalno smanjiti ili potpuno izbaciti hranu koja nosi energiju krajnjeg janga: rafinisana so, jaja, meso, sirevi i perad, odnosno, jina: tropsko voฤ‡e i povrฤ‡e, mleko, jogurt, ลกeฤ‡er, sladoled, rafinisana ulja, veลกtaฤki zaslaฤ‘ivaฤi, veฤ‡ina lekova i narkotika.

Poลกto je gotovo nemoguฤ‡e odreฤ‡i se svih navedenih namirnica, vaลพno je znati da se nakon unoลกenja krajnje jin hrane, kao protivteลพa javlja potreba za jang energijom, to jest, hranom koja je u sebi nosi. Tako organizam uspostavlja neophodan balans. Dakle, ako pojedemo neลกto jako slano, biฤ‡emo ลพedni ili imati potrebu za neฤim slatkim, jer je stanje krajnosti u organizmu nepoลพeljno i naruลกava pravilno kretanje energije.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com