Najpoznatija udaraljka

Bubanj je jedan od najstarijih muziฤkih instrumenata. Prema nekim istorijskim podacima, ovaj instrument nastao je oko 6.000. godine pre naลกe ere, a po izgledu je bio sliฤan danaลกnjoj varijanti. Mali cilindriฤni bubnjevi bili su ฤesto koriลกฤ‡eni u drevnoj Mesopotamiji oko 3.000. godine pre naลกe ere. Nekoliko crteลพa pronaฤ‘enih na zidovima peฤ‡ina u Peruu pokazuju bubnjeve u koje udaraju vojnici prilikom ceremonija i sveฤanosti.

Od svog nastanka bubanj je koriลกฤ‡en u razliฤite svrhe, a tek u novije doba upotrebljava se u muzici kao prateฤ‡i instrument. Pre viลกe hiljada godina lupom bubnjeva prethodnica je najavljivala polazak ratnika u osvajaฤke pohode, a udarcima o bubanj oznaฤavan je i poฤetak verskih rituala i raznih svetkovina.

Izgled ovog instrumenta nije bitno menjan kroz vekove u kojima je opstajao. U poฤetku je preko ลกupljeg drveta prevlaฤena ลพivotinjska koลพa koja je rastezana i zatezana preko ลกupljine. Udarcima o ovu svojevrsnu membranu dobijan je potmuli zvuk koji je glasno odzvanjao. Bubanj je bio omiljen meฤ‘u ameriฤkim Indijancima, koji su koristili ovaj instrument prilikom raznih obreda. Oni su upotrebljavali drvenu konstrukciju u kojoj je zvuk stvaran udarcem o koลพu zategnutu preko ลกupljine. Udarcima o bubanj najavljivan je poฤetak ceremonija koje su vodili vraฤevi. Ovaj insrtument bio je popularan i meฤ‘u afriฤkim crncima, koji su bubanj koristili i u ritualima i kao muziฤko sredstvo.

Poฤetkom proลกlog veka bubnjevi se pojavljuju kao nerazdvojni deo muziฤkog orkestra, pa jedan drveni doboลก postepeno zamenjuje viลกe bubnjeva povezanih u celinu. S vremenom, umesto drveta, bubanj poฤinje da se pravi i od drugih materijala, pa i od plastike i platna. Oko 1930. godine u Nju Orleansu pojavljuju se bubnjevi razliฤitih veliฤina i oblika koji su proizvodili razliฤite zvuke dajuฤ‡i melodiji posebnu ฤar. Od tog perioda ovaj udaraฤki instrument postao je neizostavni segment muziฤkog orkestra, a svoju popularnost saฤuvao je do danaลกnjih dana.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com