Na jugu Indijskog okeana se deลกavaju procesi, sliฤni onima pre tri milijarde godina. Sputnjik odgovara na pitanje: Gde i kako se formiraju kontinenta?
Na Juลพnom polu je toplo
Zemljina koraย je pokretna i ploฤe se pomeraju za nekoliko milimetara svake godine. Stari granitni masivi kontinenata uranjaju na dubinu 30-40 kilometara. Smatra se da je to rezultat magme koja je prodirala u mladu zemljinu koru, vremenom se hladila, nastale su ploฤe i tanki delovi koji su sadrลพali mnogo silicijuma su isplivali. To se dogodilo pribliลพno pre tri milijarde godina, smatraju nauฤnici iz Velike Britanije i Norveลกke, koji su prouฤavali odnos izotopa rubidijuma i stroncijuma u uzorcima kontinentalnih stena.
Da li je mogucฬe da se ponovo deลกava isto?
Nauฤnici iz Francuske i Australije smatraju da su pronaลกli zakrลพljali kontinent u Indijskom okeanu. To je arhipelag Kergelen na granici sa Juลพnim okeanom โ najizolovanije mesto na planeti. Njegova ostrva su nastala odย bazaltske lave. Postoji jedan ฤudan detalj koji se odnosi na to da je to kompleks alkalnih stena sienita uz kojiย prirastaju kontinenti.
Nauฤniciย su potvrdili da je stapanje sienita u Kargelovskom arhipelagu poฤelo pre 11 miliona godina i trajalo do 3,7 miliona godina. Geoloลกka struktura podsecฬa na kontinentalni plutonijum โ veliki magmatski masiv, kao ลกto su Hibinske planine na Koljskom poluostrvu u Murmanskoj oblasti.
Unutraลกnji jaz
Drugi naฤin formiranja novih kontinenata je raspad starih. Na planeti ima nekoliko takvih primera. Najpoznatiji je Veliki istoฤnoafriฤki rov koji je dug 3.000 kilometara. On se formirao odvajanjem dela zemljine kore od Afrike. U rovu su ฤesti zemljotresi i aktivnost vulkana. Tako su se razdvojile Afrika i Juลพna Amerika pre viลกe od 100 miliona godina. Izmeฤu njih se formirala tanka bazaltna kora โ Atlantski okean. Nauฤnici smatraju da cฬe se novi kontinent pojaviti za 10 miliona godina.
Izgubljen mlad kontinent
Novi Zelandย iย Nova Kaledonijaย se nalaze u Juลพnom okeanu istoฤno od Australije, meฤutim nauฤnici ih nikada nisu smatrali jednim kontinentom. Zaลกto? Nauฤni dokazi iz 19. veka ukazuju da su to nadzemni delovi samostalnih kontinenata. ฤak su 1995. godine predloลพili da se nazoveย Zelandija. Zelandija ispunjava sve kriterijume kontinenta. Prvo, visok je, podiลพe se sa okeanskog dna na visinu oko 1.000 metara, pritom je 95 procenata kopna ispod vode.
Drugo, veoma stare metamorfne stene koje ฤine platforme i stare planinske masive kao ลกto je Ural, tamo nisu naลกli. Najstarije stene su iz kambrijskog perioda, stare oko 500 miliona godina. Debljina kore ispod Zelandije je 10-30 kilometara. U okeanima je maksimum sedam kilometara. Pored toga, Novi Zeland je jasno odvojen od Australije okeanom, odnosno nemaju neku geoloลกku vezu.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com